Dosli smo do samog kraja godine. Što se tiče poljoprivrede,u decembru imamo najmanje aktivnosti. Poljoprivrednici su kao i svake jeseni pripremili svoje imanja za prezimljavanje, sumiraju rezultate i prave planove za narednu godinu.

Hladni dani su idealni za realizaciju novih ideja u poljoprivredi, kada na raspolaganju ima manje svježeg povrća. Svakako gajenje mikro povrća i začinskog bilja (malih, snažnih rezervoara zdravlja) predstavlja odličan izbor, bilo da se radi za amaterskoj ili profesionalnoj proizvodnji.

Jesen je period godine kada se obavljaju brojni poslovi koji će biti priprema za sledeću sezonu i koji osiguravaju uspješno prezimljavanje voćaka.Pripremni radovi u voćnjaku započinju neposredno poslije berbe plodova i potrebno ih je blagovremeno izvesti.

Sadnju voća treba obaviti u jesen ili proljeće, mada treba napomenuti da je sadnja moguća i u zimskom periodu ukoliko vremenski uslovi to dozvoljavaju. 

 Od svih mjera zaštite, jedna od najvažnijih je zaštita od niskih temperatura i hladnih zimskih vjetrova. Sve vrste agruma ne podnose jednako niske temperature.

 Zimsko ili „plavo prskanje“ zauzima veoma važno mjesto u kompleksnoj zaštiti voćaka, a izvodi se u periodu mirovanje vegetacije, odnosno od opadanja lišća pa do kretanje pupoljaka tj. do fenofaze „mišijih uši“.

Alkoholometar je mjerni instrument za određivanje procenta alkohola u rakiji (skala 10-70 vol. %).  Postoje dvije vrste: alkoholometar (rakijaš) bez temperaturne skale za orijentaciono mjerenje i alkoholometar sa temperaturnom skalom za precizno mjerenje. 

Stono grožđe predstavlja osvježavajući, ukusan i lako svarljiv proizvod sa velikom kaloričnom vrijednošću i povoljnim kisjelinskim sastavom. U našim zasadima stonog grožđa dominira sorta kardinal, a u znatno manjem procentu sorte: viktorija, muskat hamburg, italija, afus ali i dr.

Pitate se kako se riješiti ptica? Kako otjerati golubove sa vaše terase? Kako se zaštititi od vrana? Predstavljamo rješenje!                                                      

Sa dolaskom hladnijih jesenjih dana možete sijati povrće u svom vrtu. Jesenja sjetva se obavlja kad su zemljište i plastenici slobodni od drugih usjeva, a plodovi se beru prije proljećne sjetve.

Voćna muva (Ceratitis capitata, Wied) je jedna od najraširenijih voćnih muva u sredozemlju. Zbog svog areala rasprostiranja, usled njene veće prirodne otpornosti na niže temperature u odnosu na druge voćne muve a i sam značaj njene štetnosti ona je sa pravom nazvana mediteranska voćna muva. 

Berba jabuka, šljiva i krušaka je osnovna briga mnogih domaćina. Septembar je, i u voćnjacima na nižim nadmorskim visinama beru se neke sorte jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, grožđa. Na većim visinama počeće berba za deset do dvadeset dana kasnije.

Pepelnica vinove loze (Uncinula necator) je prva bolest stranog porijekla koja se pojavila na vinovoj lozi u Evropi. Pojava ove bolesti zabilježena je u okolini Londona 1845. godine, a nakon toga sa sadnim materijalom se prenijela u ostale zemlje Evrope, naročito Mediterana.

 Kalemljenje voća odnosno njegovo razmnožavanje kalemljenjem se zasniva na mogućnosti srašćivanja dvije voćke iste ili različite vrste. Takvom simbiozom nastalom srastanjem djelova biljki u jednu cijelinu formira se nova biljka. Prva biljka koja služi kao podloga, a druga koja se kalemi na prvu zove se plemka. Razmnožavanje voća kalemljenjem ima neuporedivo veći značaj nego svi ostali načini razmnožavanja zajedno.

Jedno od stalno prisutnih pitanja u proizvodnji krompira je razlika među sortama i kategorijama krompira. Kategorije sjemenskog krompira su predosnovno sjeme (izvorno sjeme), osnovno  sjeme (super elita i elita) i sertifikovano sjeme (original –„A“ i prva reprodukcija – „B“).

"Triput mjeri jednom sijeci" kaže narodna izreka. Nju još više treba uvažavati pri rezidbi voćaka, koja je, ako se pravilno i pravovremeno obavi, veoma korisna, kao što u suprotnom može biti veoma štetna.

U našem narodu postoji vjerovanje da nijedan značajan posao ne bi trebalo započinjati prestupne godine, pa tako ni podizati voćnjake jer po neko vjeruje da bi oni mogli rađati svake četvrte godine. Ovakva vjerovanja, naravno, nemaju utemeljenje u struci i nauci.

U toku zime većina biljaka koja se gaji u eksterijeru doma unosi se u zatvorenu prostoriju. One, koje ipak ostaju napolju - u vrtu, na terasi ili balkonu zahtijevaju posebnu njegu. Naročto su u opasnosti biljke u saksijama, jer su izloženije kolebanjima temperature, a često im smeta i previše vlage.

Ako ste već objavili rat, onda izaberite pravo oružje!
Svi kućni insekti odavno predstavljaju noćnu moru za sve ukućane. Na tržistu se mogu naći razna sredstva za njihovo suzbijanje. Sva ta sredstva su manje ili više efikasna i uglavnom se sve svodi na par aktivnih materija na koje insekti već postaju otporni.