Dobra praksa na našem sajtu je, što na vrijeme upozoravamo na predstojeći period bolesti i štetočina, kako se štititi i šta preduzeti. I ovoga puta uradićemo isto. Monilija je jedna od najznačajnijih, najučestalijih i najopasnijih gljivičnih oboljenja posebno izražena i opasna kod koštičavog voća.
Baba Marta, odnosno šesti mart i dani poslije njega donijeli su Crnoj Gori obilje padavina, a u sjevernim predjelima nenadano visok sniježni pokrivač i do dva metra visine. Mnoga seoska područja su ostala odsječena od svijeta. Neprijatna situacija, ali moramo razmisliti šta ona to donosi loše a šta dobro našim poljoprivrednim proizvođačima.
Kupili ste sjeme i glavno pitanje prije pravljenja brazdi je šta, gdje posijati i koliko. Nakon proljećne pripreme zemljišta u bašti počinje sijanje i presađivanje rasada. Da bi pravilno isplanirali povrtnjak potrebno je uzeti u obzir par stvari. Plodored, antagonizam među povrćem (dobar i loš susjed), potreba za stajskim đubrivom…
Kovrdžavost lista breskve je vrlo karakteristična i lako uočljiva bolest breskve. U toku maja dolazi do opadanja listova, a prije toga listovi počinju da se kovrdžaju, iako postoje godine kada se ova bolest i ne javlja.
Plavi kamen služi za spravljanje "bordovske čorbe". Bordovska čorba se koristi skoro 150 godina i danas ima vrlo široku primjenu, naročito u vinogradarstvu - protiv plamenjače vinove loze (pernospore). Potrebno ju je pravilno pripremiti kako ne bi izazvala fitotoksičnost na biljkama.
Pri gajenju rasada, govorićemo o paprici i paradajzu zbog toga što su, uz kupusnjače, najznačajnije povrtarske kulture koje se proizvode iz rasada, kao i zbog toga što je upravo sada ta proizvodnja aktuelna.
- Paradajz - Licopersicicom esculentum i
- Paprika - Capsicum annum, su ponajviše gajene i upotrebljivane biljne kulture u ishrani i to tokom čitave godine.
Najpovoljnije vrijeme za izvođenje zimskog prskanja, kada se postiže najbolji efekat, jeste kraj zime. To vrijeme treba odrediti za svaki kraj posebno, ali pravilo je da to bude što kasnije, odnosno pred kretanje vegetacije. Na većini područja u Crnoj Gori to je kraj februara - početak marta.
Zbog dužine vegetacije, nedovoljnog broja toplih dana i potrebe za svježim povrćem, većina povrtarskih biljaka gaji se jednim dijelom u zaštićenom prostoru, a drugim na otvorenom polju. U zaštićenom prostoru proizvodi se i rasad, koji se, kada vremenske prilike dozvole, iznosi na otvoreno polje i sadi na stalno mjesto. Na taj način se najčešće gaje paradajz, paprika, plavi patlidžan, krastavac, lubenice, dinje, kupus, karfiol, celer, salata...
Rasad se proizvodi u toplim lejama, plastenicima i staklenicima.
Dolazi vrijeme za sjetvu pšenice. Obzirom da simbolizuje proizvodnju hljeba, ima visok značaj pa pšenicu često zovu hljeb na njivi. Crna Gora a posebno njen sjeveroistok je područje sa visokim potencijalom za proizvodnju pšenice, koji se nažalost slabo koristi.
Bolesti krompira su ove godine poljoprivrednicima u Crnoj Gori prouzrokovale velike štete. U nastavku, objasnićemo kako je do toga došlo, kako preduprijediti ove bolesti i liječiti gdje su se pojavile. Što je najvažnije - kako umanjiti ili spriječiti ovakve epidemije idućih godina, kao i ove godine u krajevima gdje vegetacija još nije završena (sjever i sjeveroistok drzave) te još postoji mogućnost zaštite.
Aronija (Aronia Melanocarpa) potiče iz sjeverne Amerike. Prvi su je upotrebljavali Indijanci kao hranu i lijek.
Zbog visoke otpornosti na mraz, aronija izdržava temperature i do -47 stepeni Celzijusa pa zbog toga nosi naziv i "Sibirska borovnica".
Siva trulež vinove loze (Botrytis cinerea) je bolest koja je karakteristična za zrelo grožđe, iako se može pojaviti na zelenim grozdovima, listovima i rašljikama.
Ako hoćeš da budeš srećan jednog dana, napij se. Ali ako želiš biti srećan čitavog života - gaji voće!
U toku ove godine, rod voća je kompletno stradao ili je značajno smanjen zbog kasnih proljećnih mrazeva i vremenskih nepogoda, posebno u sjevenim predjelima Crne Gore. Skloni smo da zbog neinformisanosti, navike ili razočarenja izostankom roda zapostavimo naše voćnjake i da ih neadekvatno ili uopšte ne štitimo.