Skip to main content

VRTNI CENTRI KALIA

MJESTA GDJE ĆETE PRONAĆI SVE ŠTO JE POTREBNO ZA VAŠ DOM, VRT ILI POLJOPRIVREDNO IMANJE!

Zaštita biljaka od vjetra i mraza

U toku zime većina biljaka koja se gaji u eksterijeru doma unosi se u zatvorenu prostoriju. One, koje ipak ostaju napolju - u vrtu, na terasi ili balkonu zahtijevaju posebnu njegu. Naročto su u opasnosti biljke u saksijama, jer su izloženije kolebanjima temperature, a često im smeta i previše vlage.

Da hladnoća, oštar vjetar ili snijeg ne bi ugrozili razvoj biljaka potrebna je adekvatna njega.
Bilo da je riječ o višegodišnjim saksijskim biljkama, lejama ruža ili zimzelenim biljkama, svoje omiljene zelene prijatelje možete učiniti otpornijim na zimu u svega nekoliko koraka.

Jedan od načina da biljke zaštitite od vjetra je korišćenjem kartonske ili metalne kutije. Postavite saksiju u kartonsku kutiju tako da može da se otvori tokom dana kako bi biljka dobijala dnevnu svjetlost. Pored toga što će biljku zaštititi od vjetra, štitiće je od velikih promjena temperature, buba, ptica. Postavite posude jednu do druge kako bi se međusobno grijale.
 
Njega biljaka koje ste u mogućnosti da unesete u svoj dom tokom mrazeva biće jednostavnija. Postavite ih blizu prozora kako biste zadovoljili njihovu potrebu za svjetlošću, i to na istočnu ili zapadnu stranu. Da bi zaštitili biljke od hladnoće u toku zime, napunite saksiju sa zemljom i pokrijte je debelim slojem malča ili borove kore koji su dobra zaštita od velikih promjena temperature, a čuvaju vlagu korijena. Malčiranje je korisno za veliki broj biljaka jer pomaže da se zadrži vlaga i toplota i tokom hladnog vremena. Preporučuje se da sloj malča bude debljine oko 5cm.
U cilju zaštite od mrazeva upotrebljavaju se različiti materijali za pokrivanje - kako otpadni materijal sa gazdinstava (slama, đubre, lišće, grane, treset,...) tako i industrijski proizvodi (razne tkanine, pokrivači, vreće od jute,... ali ne smiju da ostaju dugo mokri, jer mogu da izgube zaštitne izolacione osobine). Zaštita se može vršiti i hemijskim proizvodima (staklena vuna, vještački snijeg,...).

                                                             


Grad tokom jeseni i snijeg tokom zime mogu u značajnoj mjeri da oštete biljke. S obzirom na to da je grad periodična pojava, izrada bilo kakvih trajnih zaštitnih sistema nije vrijedna truda i vremena, ali ipak postoji način da se zaštite. Mehaničke zaštite u vidu plastičnih ili metalnih kutija preko biljaka, ili debeli plastični najloni biće sasvim dobro rješenje. Dobro rješenje su i pokrivke u vidu mini šatora (slova A), koji će sprečavati da se snijeg zadržava preko biljke.
Sniježni prekrivač može spriječiti povrede korijena, koji obično ne može da izdrži ekstremnu hladnoću. Snijeg ima funkciju izolatora ili pokrivke, ali može izazvati i štetu ako se zaledi. Najbolje rješenje je pokrivanje slojem snijega optimalne debljine. Grane velikog drveća protresite tako da stresete snijeg, da biste izbjegli da se deformišu od težine i poduprite ih.

Žbunove, ruže stablašice i male leje u vrtu adekvatno se mogu zaštititi najčešće korišćenim zaštitnim materijalom - agrotekstilom (agril), koji možete naći u svim našim objektima u različitim dimenzijama. Agrotekstil je potpuno netoksičan materijal. Štiti biljku od mraza, niskih temperatura i insekata. Propustljiv je za navodnjavanje, kiša se na njemu ne zadržava, ne apsorbuje vodu, tako da je odmah suv. Platno je svijetlo propustljivo, tako da 90% sunčevih zraka prolazi kroz njega i prekrivene biljke normalno rastu. Sprečava gubitak toplote i vlage.
Zimzeleno drveće treba vezati debljim konopcem da im obilniji snijeg ne bi polomio grane. Ako padne veći snijeg, uklonite sve velike količine sa biljaka da njihove grane ne bi pucale. Bez obzira koliko se zaštite biljke u toku zime, njima je potrebno dovoljno vode. Što se zalivanja tiče, najbolje je to učiniti dan ili dva prije nego što je najavljen mraz, jer će vlažno zemljište zadržati više toplote nego suvo. Međutim, ne zalivajte biljke dok su temperature izuzetno niske, jer će to dovesti do smrzavanja zemljišta i na kraju oštetiti korijen. Blago zalivanje u popodnevnim satima prije nego što temperatura opadne, pomoćiće da se nivo vlage podigne i smanje oštećenja od mraza. Ne preporučuje se zalivanje toplom vodom, a višak vode treba da se isuši.
 
Zimi izbjegnite greške prilikom đubrenja – nemojte koristiti đubrivo sa visokim procentom azota, zato što ono podstiče biljke da listaju, što je osetljivo u hladno vrijeme.
Ipak, potrebno im je obezbijediti zaštitu, toplotu i njegu u tom osjetljivom periodu. Za sva dodatna pitanja, kontaktirajte stručnu službu Vrtnih centara "KALIA".

Autor:
Marija Stevanović, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Danilvgrad