Korisni savjeti poljoprivrednim proizvođačima
Ako pažljivo pratite naš sajt, mogli ste primijetiti da su savjeti i informacije uvijek aktuelni i da ih dajemo u pravo vrijeme. Tako će biti i ovoga puta, ali ce sada sadržina biti problemski uža ali sveobuhvatnija i podjeljena u četiri cjeline.
SKLADIŠTNE ŠTETOČINE ČESTO DOLAZE IZ BAŠTE
Pasuljev žižak je vrlo veliki i opasan štetočina. Ako ne znamo otkuda i kada prijeti opasnost pravi velike štete. Proizvođači često iz neznanja prave greške očekujući ga u skladištu a ne u polju. Vođeni tom pretpostavkom, tek kada ga unesu - vrše zaprašivanje. Mnogo sigurnija i bolja zaštita se obavlja i u polju, iako tu žižak nije toliko vidljiv. On polaže larve u bašti i to u fazi voštane zrelosti zrna kada i treba djelovati. Fazu voštane zrelosti prepoznajemo po tome što su zrna potpuno formirana ali mekana jer se mijenja boja i čvrstina. Tada je neophodno prskanje u polju, mada
ne znači da žiška neće biti i u skladištu, jer on ima 2-3 generacije i nerijetko prezimljava i u skladištu. Ako se primijeti prisustvo žiška važna mjera je i okopavanje zemljišta, jer štetočina prezimljava najčesće u njemu. Štete koje izaziva mogu prepoloviti prinos jer se zapati u velikom broju zrna.
ZAŠTITA VOĆNJAKA NA KRAJU VEGETACIJE
Vrijeme je berbe plodova u voćnjacima. U tom periodu hemijsku zaštitu voćnjaka treba izbjegavati koliko god je to moguće. Zaštitu bi trebalo svesti na suzbijanje insekata koji mogu napraviti veliku i nenadoknadivu štetu ako se ne tretiraju. Mora se vršiti zaštita od lisnih i drugih vaši, a često i gusjenica druge generacije smotavca, posebno kod breskve i jabuke. U tu svrhu se preporučuje upotreba insekticida iz grupe piretroida, ali samo kada je zbilja neophodno.
Kod ranih sorti koje su već obrane situacija je drugačija. Hemijska zaštita je kod njih, zbog obranih plodova šira. U godinama sa visokim temperaturama i niskom vlažnosti, insekti predstavljaju najveće štetočine. Treba ih suzbijati i protektivno i kurativno. Ako se primijeti prisustvo grinje i kod kasnih sorti obavezno je djelovati akaricidom (na primjer Armadom)
Nego, tu nije kraj zaštiti voćnjaka u ovoj kalendarskoj godini. Predstoji jako važna mjera - takozvano plavo prskanje. Naziv je dobilo po tome sto se prskanje vrši bakarnim preparatima koji su plave boje. Obavlja se kada otpadne list, a to je najčešće (zavisno od regije) početkom novembra. Vrlo je pogrešno preskočiti ovo prskanje, jer je jako značajno u smislu smanjivanja infektivnog potencijala i u liječenju već postojećih bolesti. Ako je i prisustvo insekata značajno mogu
se uključiti ulja plavo, bijelo, uz dodatak bakarne komponente. Takodje važna mjera je i krečenje na samom početku ili na kraju zimskog mirovanja koje ima niz pozitivnih efekata, a najvažniji je usporavanje vegetacije.
ZAŠTITA LJEŠNIKA OD SURLAŠA
ZAŠTITA LJEŠNIKA OD SURLAŠA
Lijesku ne napada veliki broj bolesti ni štetočina. Ipak, najznačajni štetočina je lijeskin surlaš koji usled otpadanja ploda može izazvati štete i do dvije trećine roda. Obično imago ove štetočine izlazi iz zemljišta u kome je i prezimio u maju mjesecu. Ženka u plod polaže jaja iz kojih se izleže crv bijele boje. Imago se do polijaganja jaja hrani lišćem. Ovu štetočinu moramo suzbijati čim se pojavi.
Bez obzira na način gajenja, surlaš je svakako najveći problem ove kulture. Najčešće se javlja u sušnim godinama praćenim visokom temperaturom, iako je kod lješnika on uvijek prisutan. Kada plodovi dostignu punu veličinu surlaš prestaje da se hrani. Tada se pari. Ženke u plodovima polažu jaja, dok otvore na plodovima vješto kamufliraju pa se isti ne vide. U tako formiranim otvorima larva se do kraja avgusta razvija i pregrze skriveni otvor, nakon čega se spušta u zemljište gdje i prezimljava.
Zbog toga zaštita od surlaša počinje u jesen i to sakupljanjem i paljenjem opalih plodova i lišća gdje se skupljaju mnoge larve koje još nijesu dospjele do zemljišta. Važna mjera je i prekopavanje zemljišta oko voćke, koja je obavezna. Pored svega ovoga lijeska se od surlaša štiti i u proleće insekticidima kontaktnog i utrobnog djelovanja. Značajne štetočine lješnjika su i lisne vaši kao i grinje, mada se one one najčešće suzbijaju insekticidima koji suzbijaju surlaš.
KAKO POPRAVITI KVALITET STONOG GROŽĐA<
Prstenovanje vinove loze uglavnom lastara predstavlja uklanjanje kore u obliku prstena širine oko 5 mm,pri čemu je izuzetno važno voditi računa da se ne ošteti kambijum. Ovom mjerom se zaustavlja protok hranjivih materija putem fotosinteze u čokot i potencira nakupljanje hraniva u dijelu čokota iznad mjesta prstenovanja što u zavisnosti od fenofaze razvoja ima niz predenosti. Ova mjera se može izvoditi u tri fenofaze:
-Kada se izvodi početkom fenofaze cvjetanja direktno se utiče na poboljšanje zametanja bobica.
-Kada se izvodi po precvjetavanju tada se povećava krupnoća bobica
-Kada se izvodi pred pojavu šarka (postepena promjena boje grozdova) - utiče na ubrzano zrijevanje i bolju obojenost plodova što je posebno važno kod poznih stonih sorti. Pravovremenim izvođenjem ove mjere bobice su krupnije i ranije se beru.
Ovaj način poboljšavanja kvaliteta, prvenstveno poznih sorti, stonog groždja izvodi se kako na okućnicama tako i na većim površinama. Efekat prstenovanja je najbolji kod poznih sorti stonog grožđa koje je jako važno posebno u kontinentalnim djelovima zbog kasnog zrijevanja. Treba voditi računa da prstenovani čokoti imaju uvijek dovoljno vode i da tu mjeru treba izbjeći kod sorti zbijenog grozda, jer može potencirati sivu trulež.
Kao i do sada, za sve dodatne savjete iz poljoprivrede i hortikulture na raspolaganju su vam stručne službe vrtnih centara KALIA.
Autor:
Miloš Guberinić, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Berane