Kovrdžavost lista breskve je vrlo karakteristična i lako uočljiva bolest breskve. U toku maja dolazi do opadanja listova, a prije toga listovi počinju da se kovrdžaju, iako postoje godine kada se ova bolest i ne javlja.
Ovu bolest izaziva gljiva Taphrina deformans. Gljiva prezimljava na kori grana i grančica i može da podnese najjaču zimu. U proljeće, sa kišom i toplim vremenom, kada breskva počinje da lista - ona počinje da stvara spore. Dolaskom spore na mlade listove dolazi do zaraze (stariji listovi se ne mogu zaraziti) - što objašnjava zašto se ova bolest ne pojavljuje svake godine (ako je suvo proljeće bolest se neće razviti). Zaraženi listovi se razvijaju ali su manje ili više kovrdžavi, dok su neki potpuno zaraženi.
Do nastanka ove bolesti ne može doći kasnije u toku vegetacije. Do zaraze dolazi samo za vrijeme pupljenja, na nerazvijenim listovima, tako da u tom vremenu treba tretirati breskvu. Protiv ove bolesti se možemo boriti do početka listanja (svi listovi su zaraženi u vrijeme otvaranja pupoljaka). Ako je takvih listova puno, krajem maja mjeseca voćka može ostati bez listova. Ona će "potjerati" i drugi list, ali samim tim doći će do slabljenja voćke. Plodovi koji su zametnuti iako nisu zaraženi otpadaju jer voćka ne može da ih ishrani tako da rod propada te godine a grančice mogu da izmrznu tokom zime. Ako se ova bolest pojavljuje više godina, prouzrokuje sušenje biljke.
Biljke napadnute ovom bolešću, bilo bi poželjno đubriti u junu mjesecu i što više zalivati u sušnom periodu.Posle rezidbe voćku treba isprskati plavim sredstvima. Može se koristiti bakar oksihlorid (75-100gr:10l vode), bordovska čorba (250gr:10l vode). Ovim tretmanom biljku treba „okupati“ i pritom voditi računa da se svaka grančica isprska.
U vrijeme otvaranja pupoljaka treba koristiti: agrociram 30-40g na 10l vode. Još se može koristiti: delan 700WG,dakoflo 720SL i dr. preparati, a sve po preporuci nekog od naših agronoma.
Za postizanje boljih rezultata u borbi protiv ove bolesti bilo bi poželjno jesenje tretiranje zasada sa plavim sredstvima.
Autor:
Željko Stanišić, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Danilovgrad