Zaštita voćnjaka od niskih temperatura i mrazeva
Svim živim organizmima potrebno je prilagodjavanje na zimu, niske temperature i mrazeve. Izuzetak u tome nisu ni voćke kojima mrazevi često mogu da ugroze i biološki opstanak. Ako njegovanje voćnjaka pojačamo boljom obradom, većim dozama đubriva, stalnom zaštitom od bolesti i štetočina, oni će izaći iz zime u mnogo boljem stanju i sa znatno manje oštećenja od zimskih nepogoda. Niske temperature su jedan od najvećih limita uspijevanja voća. Svake zime, voćke su u većoj ili manjoj opasnosti od mrazeva. U ekstremnim godinama dolazi i do potpunog izmrzavanja. Najveću opasnost od niskih temperatura voćnjaci imaju u prelaznim fenofazama iz vegetacije u zimsko mirovanje - što je sada slučaj, i iz zimskog mirovanja u vegetaciju. U periodu mirovanja, najotpornije tkivo je kambijum, koje od kretanja vegetacije, toliko gubi otpornost da postaje gotovo najneotporniji. Obzirom na ovo svojstvo kambijuma zaključujemo u kom periodu nam je voće stradalo od mraza. Ako je samo kambijum oštećen, onda je voće stradalo pri samom kretanju vegetacije.
Pojedini organi voćki su takođe različite osjetljivosti na mrazeve. Tako nadzemni organi izdrže i do -30 stepeni C, dok korijen strada na -10C. Cvijetni pupoljci su osjetljiviji na mraz od lisnih pupoljaka, a zametnuti plodovi stradaju već na bilo kom temperaturnom minusu. Kod stabla, najneotporniji dio je pri samoj zemlji, jer je tu najniža i temperatura i najveća su temperaturna kolebanja.
Opasnost od mrazeva smanjujemo nizom preventivnih mjera: pravilnim izborom položaja, izborom sorti prilagodjenih na određeno područje, pravilnim izborom podloge... Nego, ni to često nije dovoljno pa je potreban niz agrotehničkih mjera od kojih su najznačajnije: spriječiti pretjeranu bujnost ljetorasta, spriječiti pozno završavanje vegetacije, pretjerano iznurivanje voćnjaka rodom, spriječiti oštećenja bolestima i štetočinama.
Pojedini organi voćki su takođe različite osjetljivosti na mrazeve. Tako nadzemni organi izdrže i do -30 stepeni C, dok korijen strada na -10C. Cvijetni pupoljci su osjetljiviji na mraz od lisnih pupoljaka, a zametnuti plodovi stradaju već na bilo kom temperaturnom minusu. Kod stabla, najneotporniji dio je pri samoj zemlji, jer je tu najniža i temperatura i najveća su temperaturna kolebanja.
Opasnost od mrazeva smanjujemo nizom preventivnih mjera: pravilnim izborom položaja, izborom sorti prilagodjenih na određeno područje, pravilnim izborom podloge... Nego, ni to često nije dovoljno pa je potreban niz agrotehničkih mjera od kojih su najznačajnije: spriječiti pretjeranu bujnost ljetorasta, spriječiti pozno završavanje vegetacije, pretjerano iznurivanje voćnjaka rodom, spriječiti oštećenja bolestima i štetočinama.
Kod mladih tek zasadjenih voćnjaka,opasnost od niskih temperatura je znatno veća. One su u rasadniku gajene u gušćem sklopu i u jačem zasjenjivanju. Zbog toga se stablo nije dovoljno okalilo pa mnogo lakše izmrzne. Kao preventivna mjera protiv izmrzavanja stabla preporučuje se krečenje koje puno znači i u prolećnom usporavanju vegetacije jer bijela boja odbija toplotu, što samo po sebi smanjuje opasnost od stradanja u poznim proljećnim mrazevima. Dakle već od početka zimskog mirovanja razmišljamo kako smanjiti opasnost od poznih proljećnjih mrazeva koji su "ubrali" kompletan ovogodišnji (2014.) rod u sjevernim i sjevero istočnim predjelima Crne Gore.
Đubrenje kao agrotehnička mjera ima visok značaj i u pripremi voćnjaka za prezimljavanje. Kvalitetno i obilno đubrenje u osnovnoj obradi pomaže voćnjaku iznurenom od zime i mrazeva da lakše sanira povrede i oštećenja nastala zimskim uslovima i snažnije krene u vegetaciju. Dobra kombinacija su organsko đubrivo i 150-250 kg/ha YARA Mila 7-12-25 ili 7-20-28.
Sprečavanje pretjerane bujnosti ljetorasta može se izvršiti rezidbom i redukovanom obradom zemljišta. Najznačajnije mjere u spriječavanju bujnosti su na nadzemnom dijelu voćke. Praktikuje se zelena rezidba tokom maja, a najkasnije tokom mjeseca juna. Ona podrazumijeva uklanjanje ljetorasta (vegetativnih izdanaka koji rastu uspravno), neki od njih se i povijaju, pa prestaju biti bujni i veliki potrošači hranjiva, nekada se na njima pojave i rodni pupoljci.
- Spriječavanje pretjerane rodnosti vrši se uklanjanjem dijela rodnih grančica, rezidbom i zelenom rezidbom
- Krečenje stabala radi usporavanja vegetacije
- Adekvatna zaštita od bolesti i štetočina kako bi se spriječilo oštećenje tkiva biljke koju bi kao takvu mraz lakše oštetio.
- Uklanjanje bolesnih i oštećenih grana - i to su mjesta koja su podložnija oštećenjima.
Sve dodatne savjete i sugestije dobićete kod naših agronoma u svim KALIA objektima.
Sve dodatne savjete i sugestije dobićete kod naših agronoma u svim KALIA objektima.
Autor:
Miloš Guberinić, dipl.ing. agronomije
Vrtni centar KALIA Berane