Uspješan vrt ne počinje sjemenom ni sadnicama – počinje zemljom. Upravo je kvalitet zemlje temelj zdravog rasta biljaka i bogate berbe.

Zimska rezidba voćaka i vinove loze predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera u voćarstvu i vinogradarstvu. Obavlja se u periodu mirovanja biljaka, od opadanja lišća pa sve do početka vegetacije, i ima presudnu ulogu u pravilnom oblikovanju stabala i čokota, povećanju rodnosti i očuvanju njihovog zdravlja.

Svaka sezona u voćnjaku ima svoju važnu ulogu, a jesen i zima su vrijeme kada voćke dobijaju pažnju koja im omogućava zdrav početak narednog proljeća. Dok se priroda polako umiruje, a lišće boji i opada, započinje jedan od najvažnijih koraka u njezi voćaka: jesenje i zimsko prskanje.

Podizanje voćnjaka, bilo da se radi o većim zasadima ili o sadnji jedne voćke u dvorištu, počinje pravilnim izborom sadnica. Prije svega, važno je znati koju voćnu vrstu želite, jer svaka ima svoje zahtjeve, vrijeme rasta i specifične uslove koje treba ispuniti kako bi donijela plod.

Rakija je dio tradicije, kulture i običaja našeg podneblja. Da bi rakija bila kvalitetna, potrebno je poštovati čitav niz pravila: od izbora voća, preko vrenja, pa sve do same destilacije i odležavanja.

Mnogi proizvođači ulažu ogroman trud u proizvodnju krompira, ali često se dešava da dio tog truda propadne zbog nepravilnog vađenja i skladištenja. Da bi se sačuvao prinos i obezbedio dobar kvalitet krompira tokom čitave sezone, podjednako je važno znati kako pravilno vaditi krompir, ali i kako ga skladištiti.

Malina (Rubus idaeus L.) spada u najznačajnije jagodaste voćne vrste na našim prostorima. Zahvaljujući izuzetnim organoleptičkim osobinama, hranljivoj i ljekovitoj vrijednosti, potražnja za malinom stalno raste kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.

Pčela je jedno od najvažnijih bića u prirodi. Ona nije značajna samo zbog meda i drugih pčelinjih proizvoda, već prije svega zbog svoje uloge u oprašivanju biljaka. Više od jedne trećine hrane koju ljudi konzumiraju zavisi upravo od pčela. Zato je zdravlje pčelinjih zajednica pitanje koje se tiče čitavog društva.

Zbog sve učestalijih žalbi proizvođača na sušenje plodova masline i smanjenje prinosa, posebnu pažnju treba posvetiti prisustvu smeđe mramoraste stjenice (Halyomorpha halys) invazivne vrste koja se sve češće povezuje s ozbiljnim štetama u maslinjacima.

Usljed povoljnih klimatskih uslova i prisustva već dobro razvijenih biljaka, pa i sočnih plodova, paraziti i štetočine u ovom periodu mogu nanijeti veliku štetu povrtlarima. Da bi biljke ostale zdrave potrebno je svakodnevno obilaziti usjeve i pažljivo posmatrati  povrće, pa pri uočavanju pojave određenih bolesti ili štetočina primijeniti mjere njihovog suzbijanja.

Pojava poznog proljećnog mraza sredinom prethodnog mjeseca ostavila je svoj trag i na vinogradima. Posebno su stradali vinogradi koji su lokalizovani u ravničarskim područjima i kotlinama.

Kiša, visoka relativna vlažnost vazduha i umjerene temperature predstavljaju najpovoljnije uslove za razvoj mnogih bolesti. Početak vegetacije sa puno kišnih dana je pogodan za razvoj krompira, ali i izuzetno povoljan za razvoj plamenjače, koju bih ovde pomenula jer je najrasprostranjenija i ekonomski najštetnija bolest krompira.

Kao i svakom drugom živom biću i voću je neophodno dovoljno hraniva, posebno onih osnovnih azota,fosfora i kalijuma. Bez osnovnih hranjivih materija nema normalnog rasta, razvoja ni roda. U čitavom biljnom svijetu, posebno pri primjeni uzgojnih oblika za intenzivan rod, od svih prepreka voće najteže može prevazići nedostatak hraniva.

Krompir (Solanum tuberosum) potiče iz južne Amerike i to iz peruanskih Anda, a gajio se prije 8000 godina. Sjećam se slike iz djetinjstva, kada smo mojoj, već jako vremešnoj babi, iskopavajući krompire iz bašte, poturali najkrupnije krtole odozgo, kako bi vidjela kako je dobar rod. Njenom oduševljenju nije bilo kraja. Vođena iskustvom iz svog vremena, smatrala je da su dobrim rodom krompira, prebrinute glavne životne brige za tu godinu, da hrane ima dovoljno, pa ako čak žito i ne rodi. Ovaj primjer govori o svjesnosti našeg stanovništva o velikoj hranjivoj vrijednosti krompira i njegovom nezamjenjivom mjestu u ishrani.

Za najbolju zaštitu voćaka u jesen bilo bi poželjno obaviti plavo prskanje, tj. tretiranje biljaka sa bakarnim preparatima. Ovim tretmanom štitimo rane koje nastaju opadanjem lišća, kao i rezove koji nastaju na granama i grančicama. Bakarni preparati mogu spriječiti prouzrokovače bolesti da prezime na biljci.

Komorač je vjerovatno jedna od najmanje poznatih, a opet jedna od najljekovitijih biljaka. Zahvaljujući svojim ljekovitim svojstvima sve više privlači čovjekovu pažnju i postaje sve traženiji.

 Za ranu proizvodnju krompira izuzetno je važan pravilan izbor sorte i nabavka sjemenskog materijala sa potvrdom o sorti i zdravstvenom stanju krtola.

Jedan od posljednjih radova prilikom spravljenja vina ili rakije jeste njihovo čuvanje u određenim posudama. Za čuvanje vina i rakije, u praksi se najčešće koriste inoks i drvena burad. Drvena ambalaža ima višestruke prednosti.

Dosli smo do samog kraja godine. Što se tiče poljoprivrede,u decembru imamo najmanje aktivnosti. Poljoprivrednici su kao i svake jeseni pripremili svoje imanja za prezimljavanje, sumiraju rezultate i prave planove za narednu godinu.