Zbog dužine vegetacije, nedovoljnog broja toplih dana i potrebe za svježim povrćem, većina povrtarskih biljaka gaji se jednim dijelom u zaštićenom prostoru, a drugim na otvorenom polju. U zaštićenom prostoru proizvodi se i rasad, koji se, kada vremenske prilike dozvole, iznosi na otvoreno polje i sadi na stalno mjesto. Na taj način se najčešće gaje paradajz, paprika, plavi patlidžan, krastavac, lubenice, dinje, kupus, karfiol, celer, salata...
Rasad se proizvodi u toplim lejama, plastenicima i staklenicima.

Opširnije

Dolazi vrijeme za sjetvu pšenice. Obzirom da simbolizuje proizvodnju hljeba, ima visok značaj pa pšenicu često zovu hljeb na njivi. Crna Gora a posebno njen sjeveroistok je područje sa visokim potencijalom za proizvodnju pšenice, koji se nažalost slabo koristi.

Bolesti krompira su ove godine poljoprivrednicima u Crnoj Gori prouzrokovale velike štete. U nastavku, objasnićemo kako je do toga došlo, kako preduprijediti ove bolesti i liječiti gdje su se pojavile. Što je najvažnije - kako umanjiti ili spriječiti ovakve epidemije idućih godina, kao i ove godine u krajevima gdje vegetacija još nije završena (sjever i sjeveroistok drzave) te još postoji mogućnost zaštite.

Aronija (Aronia Melanocarpa) potiče iz sjeverne Amerike. Prvi su je upotrebljavali Indijanci kao hranu i lijek.
Zbog visoke otpornosti na mraz, aronija izdržava temperature i do -47 stepeni Celzijusa pa zbog toga nosi naziv i "Sibirska borovnica".

Siva trulež vinove loze (Botrytis cinerea) je bolest koja je karakteristična za zrelo grožđe, iako se može pojaviti na zelenim grozdovima, listovima i rašljikama.

Opširnije

Ako hoćeš da budeš srećan jednog dana, napij se. Ali ako želiš biti srećan čitavog života - gaji voće!

U toku ove godine, rod voća je kompletno stradao ili je značajno smanjen zbog kasnih proljećnih mrazeva i vremenskih nepogoda, posebno u sjevenim predjelima Crne Gore. Skloni smo da zbog neinformisanosti, navike ili razočarenja izostankom roda zapostavimo naše voćnjake i da ih neadekvatno ili uopšte ne štitimo.