Jesenje i zimsko prskanje – ključ zdravog voćnjaka
Svaka sezona u voćnjaku ima svoju važnu ulogu, a jesen i zima su vrijeme kada voćke dobijaju pažnju koja im omogućava zdrav početak narednog proljeća. Dok se priroda polako umiruje, a lišće boji i opada, započinje jedan od najvažnijih koraka u njezi voćaka: jesenje i zimsko prskanje.
Ovi tretmani predstavljaju važan korak u očuvanju zdravlja stabala, jer pomažu da se voćke očiste od štetnih organizama i da u proljeće krenu snažna i zdrava. Za dodatne savjete o izboru preparata i pravilnoj zaštiti, posjetite naše vrtne centre – naši agronomi će vam pomoći da vaš voćnjak spremno dočeka zimu.
Zašto je jesenje prskanje toliko važno?
Nakon berbe, na stablima i u okolini ostaju spore gljivica, jaja štetnika i mumificirani plodovi koji su izvor zaraze za narednu godinu. Ako se ne uklone i ne tretiraju, u proljeće će se bolesti poput čađave krastavosti, šupljikavosti lista, kovrdžavosti lista breskve, monilije i raznih truleži brzo proširiti.
Upravo zato se jesenje prskanje obavlja odmah nakon opadanja lišća, dok su još blage temperature i dani suvi. Cilj je dezinfikovati stablo i smanjiti količinu patogena u voćnjaku. Time se voćke osnažuju i spremaju za narednu sezonu.
Kada i kako obaviti jesenje i zimsko prskanje?
Idealno vrijeme za jesenje prskanje je krajem oktobra ili tokom novembra, kada lišće potpuno otpadne, ali prije nego što nastupe jaki mrazevi. Prskanje se obavlja po mirnom i suvom danu pri temperaturi iznad 5°C.
Najčešće se koriste bakarni preparati, jer bakar ima širok spektar djelovanja – uništava gljivice, bakterije i spore koje prezimljuju. Najpoznatiji su bordovska čorba (mješavina bakarsulfata i vapna), plavi kamen, funguran,modro i crveno ulje.
Preparat se nanosi na cijelu površinu stabla – od vrha do baze, uključujući i tlo ispod krošnje, gdje mogu ostati prezimljujući oblici bolesti i štetnika. Posebnu pažnju treba obratiti na rane od rezidbe i pukotine u kori, jer se u njima često skrivaju uzročnici bolesti.
Prije samog prskanja, preporučuje se uklanjanje i spaljivanje otpalog lišća, skidanje mumificiranih plodova i, po potrebi, stružno čišćenje stare kore sa stabla. Na taj način voćke se efikasno dezinfikuju i spremne su da u miru uđu u zimski period.
Zimsko prskanje, poznato i kao plavo prskanje, predstavlja završnu fazu zaštite. Obavlja se krajem zime ili početkom proljeća, kada se temperature stabilizuju iznad 5°C, a pupoljci još nisu napubreni – najčešće od februara do sredine marta.
Ovim tretmanom uništavaju se prezimljujući oblici gljivica, grinje, lisne uši i jaja štetnika. Koriste se isti bakarni preparati kao i u jesen, jer su učinkoviti i sigurni za biljku dok je u fazi mirovanja.
Za dodatnu zaštitu od štetnika, zimsko prskanje se može kombinovati sa mineralnim ili parafinskim uljima – poput modrog ili crvenog ulja. Ona stvaraju tanak film koji guši jaja i larve insekata, bez štete po biljku. Tretman treba sprovesti temeljno, tako da cijela voćka bude ravnomjerno prekrivena otopinom.
Kada treba izbjegavati prskanje?
Nikako ne treba prskati ako je temperatura ispod nule, ako se očekuje kiša ili mraz u naredna 24 sata, kao ni po jakom vjetru.
Takođe, ako je kora napukla ili je voćka svježe orezana, treba pričekati nekoliko dana nakon rezidbe da se rane malo prosuše prije nanošenja preparata.
Temelj zdrave vegetacije za proljeće
Jesenje i zimsko prskanje predstavlja ključni korak u očuvanju zdravlja voćaka i postavljanju temelja za uspješnu vegetaciju u proljeće. Kada se pupoljci otvore bez znakova bolesti, a plodovi rastu zdravi i čisti, jasno se vidi koliko je važna pravilna zimska zaštita.
Posvećujući pažnju voćkama tokom hladnijih mjeseci, obezbjeđujete zdravu sezonu i stabilan prinos. Jesenje i zimsko prskanje jača otpornost stabala – dobro zaštićene voćke zahtijevaju manje intervencija tokom vegetacije i bolje podnose stresne uslove.
Ovi tretmani djeluju kao prirodna zaštita i imunitet za voćke; pravilna njega sada omogućava da stabla u proljeće razvijaju snažne listove i plodove bez oštećenja, te da čitav voćnjak ostane zdrav i produktivan.
Autor:
Duško Butrić, dipl. ing. Agronomije
Vrtni centar KALIA Berane