Savjeti i preporuke stručnjaka

Koliko god biljka bila lijepa, ako nije u lijepoj i adekvatnoj saksiji, to će umanjiti njenu ljepotu. Čak može da se desi da postane potpuno neugledna. Kako biste istakli svoju biljku i doprinijeli njenoj udobnosti tj. pravilnom rastu, morate poznavati njene osnovne karakteristike. Na primjer: koliko joj je dubok korijen, koliko brzo raste i na koji način joj se formiraju grane, i sl.

Naš sajt praktikuje da vas upozori na opasnosti po vaše zasade kako bi zajednički preskočili  sve zamke koje nekada priroda nemilosrdno sprema, a mi, ako smo nedovoljno informisani pretrpimo velike štete, a ogromni trud koji zahtijeva svaka poljoprivredna djelatnost nerijetko padne u vodu. Upozoricemo i ovoga puta šta će se dešavati.

Kalcijum (Ca) je poslije kalijuma, najzastupljeniji metal u biljkama. Njegova koncentracija je znatno niža od kalijuma. Najviše ga ima u listovima i stablu. Raspodjela kalcijuma u tkivima biljaka dosta varira u zavisnosti od njegove koncentracije u zemljišnom rastvoru. Kalcijum je u biljkama slabo pokretljiv,  pa je neophodno da biljke budu njime snadbjevene tokom cijele vegetacije u dovoljnoj mjeri.

Heljda (fagopyrum esculentum) je porijeklom iz Azije. Smatra se žitaricom zbog sličnosti u hemijskom sastavu i načina korištenja zrna, iako botanicki tu ne pripada. Heljda je jednogodišnja brzorastuća biljka kratke vegetacije (60-70 dana). Gaji se u planinskim krajevima na oko 1000 metara nadmorske visine.

Muškatle pripadaju rodu Pelargonium. Spadaju u najpopularnije cvjetnice na našim prostorima, ne samo zbog specifične ljepote, već i zbog toga što su vrlo izdržive i lake za održavanje. Možete ih gajiti u mediteranskim i kontinentalnim uslovima, pa ove cvjetnice možete uočiti kako na sjeveru, tako i na primorju Crne Gore. Njihova njega je izuzetno jednostavna. Cvjetanje muškatli traje od proljeća pa sve do jeseni.

Zamija je sukulentna zimzelena biljka koja vodi porijeklo iz istočne Afrike. Listovi su tamno zelene boje, sjajni i glatki, na prvi pogled vještački. Biljka je dekorativna i često se koristi za uređenje enterijera. Zahtijeva izuzetno malo pažnje ili kako kažu - što je manje gledaš to će ona bolje rasti.

Cvijeće i druge ukrasne biljke mogu se uspješno gajiti u stanu samo ako im se omoguće povoljni životni uslovi, tj. ako im se obezbijedi u optimalnoj mjeri sve ono što im je neophodno za život: dovoljno sunčeve svjetlosti i toplote, vode, vazduha i zemlje odgovarajućih hemijskih i fizičkih osobina.

Dobra praksa na našem sajtu je, što na vrijeme upozoravamo na predstojeći period bolesti i štetočina, kako se štititi i šta preduzeti. I ovoga puta uradićemo isto. Monilija je jedna od najznačajnijih, najučestalijih i najopasnijih gljivičnih oboljenja posebno izražena i opasna kod koštičavog voća.

Orhideja predstavlja simbol ljubavi i ljepote. U poslednje vrijeme ova predivna biljka dobija na popularnosti i sve je više prisutna u našim domovima. Mnogi imaju predrasude da se radi o izrazito zahtjevnoj biljci, ali nije tako. Orhideja je uvijek lijep poklon i ukras svakog doma.

Najpoznatiji proizvođač roštilja na svijetu - WEBER iz Sjedinjenih Američkih Država, od nedavno je prisutan u našem asortimanu. Široka paleta roštilja na ćumur, struju i plin dostupna je u vrtnom centru KALIA u Podgorici, dok se u ostalim maloprodajnim mjestima može naručiti kataloški. Izbor dodatne opreme je nevjerovatan i obuhvata rukavice za pečenje, pribor od nerđajućeg čelika, četke i preparate za čišćenje i održavanje roštilja, prekrivače itd. 

Baba Marta, odnosno šesti mart i dani poslije njega donijeli su Crnoj Gori obilje padavina, a u sjevernim predjelima nenadano visok sniježni pokrivač i do dva metra visine. Mnoga seoska područja su ostala odsječena od svijeta. Neprijatna situacija, ali moramo razmisliti šta ona to donosi loše a šta dobro našim poljoprivrednim proizvođačima.

Kupili ste sjeme i glavno pitanje prije pravljenja brazdi je šta, gdje posijati i koliko. Nakon proljećne pripreme zemljišta u bašti počinje sijanje i presađivanje rasada. Da bi pravilno isplanirali povrtnjak potrebno je uzeti u obzir par stvari. Plodored, antagonizam među povrćem (dobar i loš susjed), potreba za stajskim đubrivom…

Kovrdžavost lista breskve je vrlo karakteristična i lako uočljiva bolest breskve. U toku maja dolazi do opadanja listova, a prije toga listovi počinju da se kovrdžaju, iako postoje godine kada se ova bolest i ne javlja.

Sukulente su biljke koje čuvaju vodu u svojim velikim i nabreklim mesnatim listovima. Listovi ovih biljaka imaju zaštitni sloj koji čuva vlagu, sto im omogućava da prežive u okruženju u kom druge biljke ne mogu. Ako ste početnik u gajenju cvijeća, ako nemate dovoljno vremena ili ste često odsutni a želite da oplemenite vaš životni, poslovni ili kancelarijski prostor, sukulente su biljke koje se veoma lako gaje i veoma su skromne u svojim zahtjevima u odnosu na zalivanje, prihranjivanje i presadjivanje biljaka. 

Buket cvijeća koji poklanjate nekome govori umjesto vas. Njime se izražava ljubav, ushićenje, poštovanje, podrška u teškim trenucima ili jednostavno, radost življenja i ljepote. Svaki povod je dovoljno dobar da nekome poklonite cvijeće. Riječ buket je francuskog porijekla i znači sječeno - rezano cvijeće. Još stari Rimljani su pravili snopove cvijeća, a tek u 19. vijeku počelo je da se aranžira i prodaje za razne prilike.

Plavi kamen služi za spravljanje "bordovske čorbe". Bordovska čorba se koristi skoro 150 godina i danas ima vrlo široku primjenu, naročito u vinogradarstvu - protiv plamenjače vinove loze (pernospore). Potrebno ju je pravilno pripremiti kako ne bi izazvala fitotoksičnost na biljkama.

Pri gajenju rasada, govorićemo o paprici i paradajzu zbog toga što su, uz kupusnjače, najznačajnije povrtarske kulture koje se proizvode iz rasada, kao i zbog toga što je upravo sada ta proizvodnja aktuelna.
- Paradajz - Licopersicicom esculentum i
- Paprika - Capsicum annum, su ponajviše gajene i upotrebljivane biljne kulture u ishrani i to tokom čitave godine.

Najpovoljnije vrijeme za izvođenje zimskog prskanja, kada se postiže najbolji efekat, jeste kraj zime. To vrijeme treba odrediti za svaki kraj posebno, ali pravilo je da to bude što kasnije, odnosno pred kretanje vegetacije. Na većini područja u Crnoj Gori to je kraj februara - početak marta.

Zbog dužine vegetacije, nedovoljnog broja toplih dana i potrebe za svježim povrćem, većina povrtarskih biljaka gaji se jednim dijelom u zaštićenom prostoru, a drugim na otvorenom polju. U zaštićenom prostoru proizvodi se i rasad, koji se, kada vremenske prilike dozvole, iznosi na otvoreno polje i sadi na stalno mjesto. Na taj način se najčešće gaje paradajz, paprika, plavi patlidžan, krastavac, lubenice, dinje, kupus, karfiol, celer, salata...
Rasad se proizvodi u toplim lejama, plastenicima i staklenicima.