Krompir (Solanum tuberosum) potiče iz južne Amerike i to iz peruanskih Anda, a gajio se prije 8000 godina. Sjećam se slike iz djetinjstva, kada smo mojoj, već jako vremešnoj babi, iskopavajući krompire iz bašte, poturali najkrupnije krtole odozgo, kako bi vidjela kako je dobar rod. Njenom oduševljenju nije bilo kraja. Vođena iskustvom iz svog vremena, smatrala je da su dobrim rodom krompira, prebrinute glavne životne brige za tu godinu, da hrane ima dovoljno, pa ako čak žito i ne rodi. Ovaj primjer govori o svjesnosti našeg stanovništva o velikoj hranjivoj vrijednosti krompira i njegovom nezamjenjivom mjestu u ishrani.

Zamija je sukulentna zimzelena biljka koja vodi porijeklo iz istočne Afrike. Listovi su tamno zelene boje, sjajni i glatki, na prvi pogled vještački. Biljka je dekorativna i često se koristi za uređenje enterijera. Zahtijeva izuzetno malo pažnje ili kako kažu - što je manje gledaš to će ona bolje rasti.

Cvijeće i druge ukrasne biljke mogu se uspješno gajiti u stanu samo ako im se omoguće povoljni životni uslovi, tj. ako im se obezbijedi u optimalnoj mjeri sve ono što im je neophodno za život: dovoljno sunčeve svjetlosti i toplote, vode, vazduha i zemlje odgovarajućih hemijskih i fizičkih osobina.

Dobra praksa na našem sajtu je, što na vrijeme upozoravamo na predstojeći period bolesti i štetočina, kako se štititi i šta preduzeti. I ovoga puta uradićemo isto. Monilija je jedna od najznačajnijih, najučestalijih i najopasnijih gljivičnih oboljenja posebno izražena i opasna kod koštičavog voća.

Orhideja predstavlja simbol ljubavi i ljepote. U poslednje vrijeme ova predivna biljka dobija na popularnosti i sve je više prisutna u našim domovima. Mnogi imaju predrasude da se radi o izrazito zahtjevnoj biljci, ali nije tako. Orhideja je uvijek lijep poklon i ukras svakog doma.

Baba Marta, odnosno šesti mart i dani poslije njega donijeli su Crnoj Gori obilje padavina, a u sjevernim predjelima nenadano visok sniježni pokrivač i do dva metra visine. Mnoga seoska područja su ostala odsječena od svijeta. Neprijatna situacija, ali moramo razmisliti šta ona to donosi loše a šta dobro našim poljoprivrednim proizvođačima.

Početak proljeća je pravo vrijeme da počnete brigu o svom travnjaku. Svjesni ste da je zima učinila svoje i da za lijepi zeleni tepih treba dosta truda. Prije konkretnih koraka vezanih za prihranu, kosidbu i uklanjanje korova, travnjak i površinu oko njega treba očistiti od gomila suvog lišća, sitnih otpadaka i polomljenih grančica okolnog drveća.

Kupili ste sjeme i glavno pitanje prije pravljenja brazdi je šta, gdje posijati i koliko. Nakon proljećne pripreme zemljišta u bašti počinje sijanje i presađivanje rasada. Da bi pravilno isplanirali povrtnjak potrebno je uzeti u obzir par stvari. Plodored, antagonizam među povrćem (dobar i loš susjed), potreba za stajskim đubrivom…

Palme (Arecaceae) se često koriste u uređenju zelenih površina, jer se zbog svog specifičnog habitusa, koji doprinosi trospkom utisku, te svoje dugovječnosti, rado koriste u svim krajevima svijeta gdje im klimatski uslovi odgovaraju. Njihova dominantnost u pejzažu, vertikalni akcenat, dugovječnost, samo su neke od osobina koje ih preporučuju za postizanje navedenih efekata.

Kovrdžavost lista breskve je vrlo karakteristična i lako uočljiva bolest breskve. U toku maja dolazi do opadanja listova, a prije toga listovi počinju da se kovrdžaju, iako postoje godine kada se ova bolest i ne javlja.

Plavi kamen služi za spravljanje "bordovske čorbe". Bordovska čorba se koristi skoro 150 godina i danas ima vrlo široku primjenu, naročito u vinogradarstvu - protiv plamenjače vinove loze (pernospore). Potrebno ju je pravilno pripremiti kako ne bi izazvala fitotoksičnost na biljkama.

Pri gajenju rasada, govorićemo o paprici i paradajzu zbog toga što su, uz kupusnjače, najznačajnije povrtarske kulture koje se proizvode iz rasada, kao i zbog toga što je upravo sada ta proizvodnja aktuelna.
- Paradajz - Licopersicicom esculentum i
- Paprika - Capsicum annum, su ponajviše gajene i upotrebljivane biljne kulture u ishrani i to tokom čitave godine.

Najpovoljnije vrijeme za izvođenje zimskog prskanja, kada se postiže najbolji efekat, jeste kraj zime. To vrijeme treba odrediti za svaki kraj posebno, ali pravilo je da to bude što kasnije, odnosno pred kretanje vegetacije. Na većini područja u Crnoj Gori to je kraj februara - početak marta.

Zbog dužine vegetacije, nedovoljnog broja toplih dana i potrebe za svježim povrćem, većina povrtarskih biljaka gaji se jednim dijelom u zaštićenom prostoru, a drugim na otvorenom polju. U zaštićenom prostoru proizvodi se i rasad, koji se, kada vremenske prilike dozvole, iznosi na otvoreno polje i sadi na stalno mjesto. Na taj način se najčešće gaje paradajz, paprika, plavi patlidžan, krastavac, lubenice, dinje, kupus, karfiol, celer, salata...
Rasad se proizvodi u toplim lejama, plastenicima i staklenicima.

Svaka voćka se reže, neka manje a neka više. Ova istinita anegdota vezana za starog profesora voćarstva na mom fakultetu, na naša šeretska pitanja “kreše li se pojedina voćna vrsta Višnja, Malina i slično”, je u stvari prava istina o rezidbi voća. Rezidba voća je stalna, najznačajnija i neophodna pomotehnička mjera od koje mnogo zavisi uspješnost proizvodnje. Ukoliko se ova mjera zanemaruje ili izvodi nestručno, što je često slučaj, uveliko se smanjuje vijek i rodni potencijal voćke.

Period “mirovanja” biljke je latentni period kada ona svoje funkcije svodi na minimum. Neki fizioloski procesi se prekidaju, dok se drugi i dalje odvijaju smanjenim intenzitetom (npr. transpiracija, transformacija organskih materija). Većina biljaka tokom zimskog perioda moraju biti izložene dejstvu niskih temperatura kako bi u proljeće normalno započele vegetaciju i cvjetanje. Ovaj period je idealan za obavljanje operacija koje bi pomogle biljkama da lakše započnu proljećni vegetacioni ciklus (orezivanje, prihranjivanje, okopavanje, tretiranje hemijskim preparatima tzv. zimsko prskanje…).

 Za kameliju se smatra da je spoj elegancije ruže, ljepote anemone i prefinjenosti orhideje - zbog čega se i naziva "kraljicom cvijeća". To je biljka za polusjenovita i sjenovita mjesta, zaštićena od sunca i vjetra.

 Palme (Arecaceae) spadaju u često korišćenje biljke u pejzažnom uređenju u mediteranskom i submediteranskom pojasu Crne Gore. Visoka estetska i dekorativna vrijednost može se postići i očuvati jedino brižljivom njegom koja je zasnovana na poznavanju specifičnosti potreba palmi. Obezbjeđivanje mineralnih materija u adekvatnoj količini i određenom odnosu jedan je od imperativa u procesu odgajanja ovih biljaka.

Ni jedan drugi cvijet ne može tako lijepo da obilježi novogodišnje i božićne praznike kao Božićna zvijezda. Svoj privlačan izgled duguje astečkoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi prepuklo srce. Legenda kaže da je iz kapljica njene krvi izrastao vatreni cvijet okružen tamno zelenim listovima.