Sjetva pšenice

Dolazi vrijeme za sjetvu pšenice. Obzirom da simbolizuje proizvodnju hljeba, ima visok značaj pa pšenicu često zovu hljeb na njivi. Crna Gora a posebno njen sjeveroistok je područje sa visokim potencijalom za proizvodnju pšenice, koji se nažalost slabo koristi.

Tokom poslednjih nekoliko godina, interesovanje poljoprivrednika za ovu kulturu se povećava i to progresivno iz godine u godinu. Sve što važi za pšenicu, gotovo u potpunosti važi i za druga strna žita i to: ječam, raž, ovas, tritikale. Za postizanje visokih i kvalitetnih prinosa pšenice neophodno je primjeniti sve agrotehničke mjere. Prvo je potrebno obezbjediti dobro, kvalitetno, čisto i klijavo sjeme, kao i sortu otpornu na niske temperature, bolesti, polijeganje, sa visokim kvalitetom i prinosom.

Plodored je veoma značajan i ima visoke zahtjeve po tom pitanju. Mora se gajiti na površinama gdje su predusjevi biljke koje rano napuste parcelu da bi do ulaska u zimu dobro razvila korijen i vegetativnu masu. Najzastupljeniji predusjev je kukuruz a najbolji leguminoze: pasulj, grašak, soja - jer ostavljaju velike količine azota. Sama obrada zemljišta za pšenicu mora stvoriti uslove za čuvanje vlage kako bi usjev brzo i ravnomjerno nikao.

Sjetva - Optimalan termin sjetve, u našim klimatskim i agrotehničkim uslovima je druga polovina Oktobra. Sa sjetvom nije dobro pretjerano ni poraniti a ni zakasniti. Ako se sa sjetvom porani - pšenica preraste, pa je manje otporna na zimu. A ako se zakasni to dovodi do smanjenja roda i kvaliteta kao i do povećanja sjetvene norme, što povećava proizvodne troškove. U našim uslovima nije kasno pšenicu sijati ni u prvoj polovini Novembra, ali biti obazriv, jer nepredvidljivi vremenski uslovi tada mogu dodatno odložiti sjetvu.

Sjetvena norma je 200-220 kg/ha koja se povećava ako se sa sjetvom kasni, a dubina sjetve je 3-6 cm.

Đubrenje - Obavlja se i to:
- u pretsjetvenoj pripremi ili uz sjetvu 200-400 kg/ha YARA Universal 15-15-15 ili YARA 7-20-28,
- prihrana u proljeće YARA Cropcare 23-7-7 -200-400 kg/ha ili sulfan ili extran.

Na slab kvalitet strnih žita vrlo često utiče nedostatak sumpora pa u proljeće treba izvršiti prihranu i sa YARA Bela sulfanom 24. Nekada se pšenica nije prskala, ali sada bolesti i štetočine, a posebno korovi prave velike štete pa su tretmani obavezni.

Korovi - Najznačajniji korovi koji mogu smanjiti prinos i do 20% su prilepača ipalamida. Prilepača, osim direktnog smanjenja roda, rod smanjuje i indirektno, jer zbog njenog prisustva kombajn ne može kvalitetno žnjeti.
Neki od herbicida koji se koriste, mada je najbolje konsultovati stručna lica su:
-Maton ili Monosan herbi - od sredine bokorenja do pojave prvog koljenca u koncentraciji
0.8-1.2l/ha prvi ,odnosno 1,5-2,5 l/ha drugi.
-U kasnijim fenofazama razvoja pšenice koristi se niz herbicida a neki od njih su: Lancelot, Granstar, Sekator...

Od bolesti izdvojićemo fuzariozu, pepelnicu, rđu, a štetočine: žitnu pijavicu, vaši, tripse. Njihovo suzbijanje, iz ekonomskih razloga pokušaćemo podjeliti u dvije faze u kojima ćemo objediniti zaštitu od svih bolesti i štetočina, uz savjet da za svaku veću infekciju, zatražite dodatno objašnjenje stručnih lica.
-Prvi tretman do faze drugog koljenca: Duett ultra 0,4 l/ha+fastak 10 ec-0,15 l/ha+lancelot 33 g/ha
-Drugi tretman početak cvijetanja: Duett ultra 0,5 l/ha+fastak 10 ec-0,15 l/ha.

Samo uz pravilan izbor sorte, agrotehniku, plodored i saradnju sa agronomima, možemo
imati dobre i kvalitetne prinose strnih žita i pšenice kao najznačajnije među njima. Kao i uvijek, stručno osoblje Vrtnih centara KALIA vam stoji na raspolaganju za svu potrebnu pomoć i konsultaciju.

Autor:
Miloš Guberinić, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Berane