Skip to main content

VRTNI CENTRI KALIA

MJESTA GDJE ĆETE PRONAĆI SVE ŠTO JE POTREBNO ZA VAŠ DOM, VRT ILI POLJOPRIVREDNO IMANJE!

Sjetva pšenice

Dolazi vrijeme za sjetvu pšenice. Obzirom da simbolizuje proizvodnju hljeba, ima visok značaj pa pšenicu često zovu hljeb na njivi. Crna Gora a posebno njen sjeveroistok je područje sa visokim potencijalom za proizvodnju pšenice, koji se nažalost slabo koristi.

Tokom poslednjih nekoliko godina, interesovanje poljoprivrednika za ovu kulturu se povećava i to progresivno iz godine u godinu. Sve što važi za pšenicu, gotovo u potpunosti važi i za druga strna žita i to: ječam, raž, ovas, tritikale. Za postizanje visokih i kvalitetnih prinosa pšenice neophodno je primjeniti sve agrotehničke mjere. Prvo je potrebno obezbjediti dobro, kvalitetno, čisto i klijavo sjeme, kao i sortu otpornu na niske temperature, bolesti, polijeganje, sa visokim kvalitetom i prinosom.

Plodored je veoma značajan i ima visoke zahtjeve po tom pitanju. Mora se gajiti na površinama gdje su predusjevi biljke koje rano napuste parcelu da bi do ulaska u zimu dobro razvila korijen i vegetativnu masu. Najzastupljeniji predusjev je kukuruz a najbolji leguminoze: pasulj, grašak, soja - jer ostavljaju velike količine azota. Sama obrada zemljišta za pšenicu mora stvoriti uslove za čuvanje vlage kako bi usjev brzo i ravnomjerno nikao.

Sjetva - Optimalan termin sjetve, u našim klimatskim i agrotehničkim uslovima je druga polovina Oktobra. Sa sjetvom nije dobro pretjerano ni poraniti a ni zakasniti. Ako se sa sjetvom porani - pšenica preraste, pa je manje otporna na zimu. A ako se zakasni to dovodi do smanjenja roda i kvaliteta kao i do povećanja sjetvene norme, što povećava proizvodne troškove. U našim uslovima nije kasno pšenicu sijati ni u prvoj polovini Novembra, ali biti obazriv, jer nepredvidljivi vremenski uslovi tada mogu dodatno odložiti sjetvu.

                                                  

Sjetvena norma je 200-220 kg/ha koja se povećava ako se sa sjetvom kasni, a dubina sjetve je 3-6 cm.

Đubrenje - Obavlja se i to:
- u pretsjetvenoj pripremi ili uz sjetvu 200-400 kg/ha YARA Universal 15-15-15 ili YARA 7-20-28,
- prihrana u proljeće YARA Cropcare 23-7-7 -200-400 kg/ha ili sulfan ili extran.

Na slab kvalitet strnih žita vrlo često utiče nedostatak sumpora pa u proljeće treba izvršiti prihranu i sa YARA Bela sulfanom 24. Nekada se pšenica nije prskala, ali sada bolesti i štetočine, a posebno korovi prave velike štete pa su tretmani obavezni.

Korovi - Najznačajniji korovi koji mogu smanjiti prinos i do 20% su prilepača ipalamida. Prilepača, osim direktnog smanjenja roda, rod smanjuje i indirektno, jer zbog njenog prisustva kombajn ne može kvalitetno žnjeti.
Neki od herbicida koji se koriste, mada je najbolje konsultovati stručna lica su:
-Maton ili Monosan herbi - od sredine bokorenja do pojave prvog koljenca u koncentraciji
0.8-1.2l/ha prvi ,odnosno 1,5-2,5 l/ha drugi.
-U kasnijim fenofazama razvoja pšenice koristi se niz herbicida a neki od njih su: Lancelot, Granstar, Sekator...

Od bolesti izdvojićemo fuzariozu, pepelnicu, rđu, a štetočine: žitnu pijavicu, vaši, tripse. Njihovo suzbijanje, iz ekonomskih razloga pokušaćemo podjeliti u dvije faze u kojima ćemo objediniti zaštitu od svih bolesti i štetočina, uz savjet da za svaku veću infekciju, zatražite dodatno objašnjenje stručnih lica.
-Prvi tretman do faze drugog koljenca: Duett ultra 0,4 l/ha+fastak 10 ec-0,15 l/ha+lancelot 33 g/ha
-Drugi tretman početak cvijetanja: Duett ultra 0,5 l/ha+fastak 10 ec-0,15 l/ha.

Samo uz pravilan izbor sorte, agrotehniku, plodored i saradnju sa agronomima, možemo
imati dobre i kvalitetne prinose strnih žita i pšenice kao najznačajnije među njima. Kao i uvijek, stručno osoblje Vrtnih centara KALIA vam stoji na raspolaganju za svu potrebnu pomoć i konsultaciju.

Autor:
Miloš Guberinić, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Berane