Zaštita voća krečenjem

Poljoprivrednici i amateri  kreče voće iz raznih, samo njima znanih razloga. Svako ima svoju teoriju o tome. Nažalost, većina ih je podaleko od stvarnosti. Svjedoci smo da se voće, u nas, kreči u proljeće, u aprilu i maju, a to je kasno. Pravo vrijeme za krečenje voćki je pred samu zimu, kraj novembra, početak decembra, tako da voćke budu okrečene prije niskih temperatura.

Krečenje stabla voća je obavezna mjera u prevenciji od bakterijskih oboljenja i sprečavanju izmrzavanja pojedinih djelova voća. Velike temperaturne oscilacije između dana i noći u deblu izazivaju njegovo pucanje, naime, zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih djelova tkiva koje ne prati širenje kore te ona puca. Dolazi i do kretanja sokova, odnosno vegetacije u voćki, zagrijano deblo prevari voćku da krene sa vegetacijom, a onda niska temperatura zaledi te sokove i pucaju kora i kapilari u stablu.

Nastale pukotine na stablu predstavljaju ulazna mjesta za prouzrokovače bolesti, odnosno sekundarne štetočine koje ubrzavaju propadanje oštećenih biljki. Krečenjem se ne suzbijaju štetočine voćki, ali se ometa i sprečava njihovo prezimljavanje pod ispucalom korom debla i grana. Tako nastale rane teško zacjeljuju.

Glavni razlog zbog kojeg se stabla voća kreče je sprečavanje pojave "mrazopuca" kore kao i uništavanje mahovine i lišajeva koji su pogodno tle za prezimljavanje štetnih organizama. Ova mjera obavlja se u koštičavom voću svake jeseni i u mlađim zasadima jabučastog voća, dok se kod starijih stabala primjenjuje svake treće godine. Koštičavo voće je osjetljivije na niske temperature jer ima kraći period dubokog zimskog mirovanja i najmanje povećanje temperature izaziva buđenje i kretanje sokova.

Krečenje, osim usporavanja kretanja sokova, u voćkama odlaže i početak vegetacije za 7 do 10 dana, što je najčešće dovoljno da se izbjegnu i kasni proljećni mrazevi i izmrzavanje rodnih i vegetativnih pupoljaka i cvjetova voćki. Ukoliko je kreč u toku zime ispran, potrebno je krečenje ponoviti u januaru ili februaru.

Debla voćaka premazati krečnom čorbom od zemlje do iznad račvišta prve etaže krune voćke i ramenih grana. Pravilo je da se krečenje obavlja po lijepom i suvom vremenu na temperaturi iznad 0*C, u suprotnom, krečna opna bi se smrzla i odmah odvojila od drveta. Krečna čorba se priprema na sljedeći način: 5 kg negašenog kreča, o,5 kg  kuhinjske soli i 0,25 kg sumpora. Sve promiješati i ugasiti vodom (vode dodati toliko da smjesa bude konzistencije mlijeka). Kvašljivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetočine, a so daje bolju ljepljivost smjese. Ostaviti smjesu da odstoji dva dana i tada je primijeniti.

Sprečavanje zagrijavanja kore pod dejstvom zimskog sunca omogućuje bezbjedno prezimljavanje voćki bez opasnosti od izmrzavanja.

Autor:
Biljana Đaković dipl.ing.agronomije
Vrtni centar "KALIA" Bijelo Polje