Jesenja sadnja voća i njene prednosti

Sadnju voća treba obaviti u jesen ili proljeće, mada treba napomenuti da je sadnja moguća i u zimskom periodu ukoliko vremenski uslovi to dozvoljavaju. Najbitnije je da se dnevna temperatura ne spusta ispod 0°C i da zemljiste nije smrznuto. Međutim, imamo i sadnice koje su kontejnerskog tipa koje se mogu saditi tokom čitave godine.

Od gore navedenog najidealnije je sadnju voća završiti u jesenjem periodu. Na taj način se sadnicama daje dovoljno vremena da se prime i da se ostvari veza između korijenovog sistema i podloge tj. zemlje. Tokom čitave zime zemljište ima određenu vlažnost i na taj način omogućava veoma dobar prijem sadnica, samim tim nije potrebno zalivanje istih pa se tako smanjuju i troškovi kod velikih zasada. Sadnice posadjene u jesen daleko brže kreću sa vegetacijom u proljeće od onih koje su sađene u proljeće. U toko zime obrazuju jači korijenov sistem i brže rastu u prvim godinama sadnje. Jesenja sadnja je veoma pogodna za sadnice sa prijevremenim grančicama jer se efikasnije uspostavlja ravnoteža između korijenovog sistema i nadzemnog dijela voćke. Na kraju prve vegetacione sezone voćke koje su sađene u jesen su i do 50% jače razvijenije od onih koje su posađene na proljeće. U jesen je izbor sadnog materijala puno bolji, biljke su jake i zdrave i sto je najvažnije u dubokom mirovanju. Dobre rezultate daje i kasna zimska sadnja, pogotovo ako su sadnice u jesen dobro pripremljene i dobro utrapljene.

Proljećnom sadnjom sadnice se dosta iscrpljuju, jer sam korijen vuče hranljive materije koje su se skladištile u deblu za zarašćivanje rana koje su nastale na žilama prilikom vadjenja iz rasadnika, i samom obnavljanju sitnih-tankih žila. Takođe u procesu vađenja sadnica iz trapa dolazi do kontakta korijena sa proljećnim suncem i može doći do isušivanja korijena. Kasno posađene sadnice u proljeće su jako osjetljive na sušu, pogotovo ako se desi da duvaju topli i suvi vjetrovi, a da se zadrži duži period bez padavina. Potreba za zalivanjem je velika, teže se primaju i imaju znatno slabiji porast sto se kasnije direktno odražava na prinos.

Priprema sadnica za sadnju:

  • Sadnice koje se sade u jesen pripremaju se za sadnju istog dana. Korijenov sistem treba da je dobro razvijen, spojno mjesto dobro sraslo, a nadzemni dio zdrav i bez mehaničkih oštećenja. Na zdravim sadnicama se skrate osnovne žile korijenovog sistema na dužinu 15-20 cm. Na oštećenim žilama presjeci se vrše do zdravog dijela.

  • Napravljeni presjeci na žilama moraju biti pravi, nikako kosi, jer su pravi presjeci namanji i najbrže zarastaju. Sitne žile ne treba skraćivati niti uklanjati.

                                                                              

                                                                           sl.1. Pravilno posađena sadnica u jesen

 

Autor:

Gavrilo Ružić, dipl.ing.agronomije