Zaštita povrća od bolesti tokom ljeta
Usljed povoljnih klimatskih uslova i prisustva već dobro razvijenih biljaka, pa i sočnih plodova, paraziti i štetočine u ovom periodu mogu nanijeti veliku štetu povrtlarima. Da bi biljke ostale zdrave potrebno je svakodnevno obilaziti usjeve i pažljivo posmatrati povrće, pa pri uočavanju pojave određenih bolesti ili štetočina primijeniti mjere njihovog suzbijanja.
U ovom periodu se sa uspjehom suzbijaju paraziti nadzemnih biljnih djelova, prouzrokovači plamenjače, pepelnice, lisne pjegavosti, antraknoze i rđe, kao i štetni insekti. Prije nego što se ukaže na mogućnosti zaštite povrtarskih biljaka treba još jednom podsjetiti povrtare da uspjeh primjene pesticida ne određuje vrsta preparata već vrijeme primjene i tehnika, odnosno način primjene. Preparate treba primijeniti preventivno, prije pojave bolesti ili nakon pojave prvih simptoma, prskalicama sa dobrim pritiskom i rasprskivačima koji daju pravilan i usmjeren mlaz.
Paradajz se na otvorenom polju štiti od prouzrokovača plamenjače i crne pjegavosti, a u zaštićenom prostoru i od sive truleži ploda i plijesnivosti lista. U zavisnosti od vremenskih uslova, prije svega dužine kišnog perioda i trajanja toplog vremena plamenjača se pojavljuje ranije ili kasnije. Njena pojava dosta zavisi od blizine krompirišta, jer se plamenjača prvo javlja na ovoj biljci (krompiru). Važno je da se biljke štite preventivno ili čim se pojave prve karakteristične pjege. Najprije se koriste fungicidi kontaktnog djelovanja, a kasnije i sistematici kako bi se obezbijedilo stalno prisustvo fungicida na biljci dok postoji opasnost od infekcije. Crna pjegavost lista i ploda paradajza u zoni peteljke je često oboljenje ove biljke. Sadnja zdravog, nezaraženog rasada, redovno štićenog fungicidima je od velikog značaja za sprečavanje ranog oboljenja. Pri pojavi prvih karakterističnih pjega redovno primjenjivati fungicide. Na paradajzu u plastenicima često se usljed velike gustine usjeva i visoke vlažnosti pojavljuje siva trulež na granama, listu ili najčešće na plodovima. U uslovima slabe osvijetljenosti objekata na listovima biljaka je česta plijesnivost. Preporučujemo folijarno prihranjivanje biljaka đubrivima koja sadrže kalcijum radi sprečavanja pojave truleži vrha ploda.
Paprika se redovno štiti od bakteriozne pjegavoti lista i ploda preparatima na bazi bakra. Gotovo uvijek kada su bakterioze u pitanju, preventivne mjere su od najvećeg značaja. Preporučuje se uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, dezinfekcija zemljišta u toplim lejama, sjetva zdravog sjemena i plodored. Od hemijskih mjera zaštite, takođe se mogu primijeniti dezinfekcija sjemena kao i tretiranje biljaka u polju preparatima na bazi bakar oksihlorida ili bakar hidroksida. Prouzrokovači uvenuća su česti uzročnici propadanja biljaka, ali su efikasne samo preventivne mjere dok su paraziti u zemljištu ili biljnim ostacima. Kada se zaraza desi oni se naseljavaju u sudovno tkivo i tada se ne mogu uništiti. Plamenjača paprike za sada nije značajno oboljenje kod nas, jer uglavnom ne postoje odgovarajući klimatski uslovi za njenu pojavu.
Krastavac u uslovima velike vlažnosti i toplog vremena veoma strada od plamenjače. Gajenje manje osjetljivih sorti značajna je mjera zaštite. Kod osjetljivih genotipova mora se početi sa hemijskom zaštitom od momenta razvoja prvog stalnog lista. Tretirati, naizmjenično u razmacima 10-14 dana, kontaktnim i sistematičnim preparatima. Značaj vremena i kvaliteta primjene fungicida kod krastavca dolazi do punog izražaja. Fungicid treba nanijeti i na poleđinu lista. Pred početak berbe obratiti pažnju na propisanu karencu preparata.
Crni luk se mora odbraniti od plamenjače (koja je ekonomski najznačajnije oboljenje luka). Prvi simptomi bolesti uočavaju se krajem aprila i početkom maja na biljkama izniklim iz zaraženih lukovica. Od preventivnih mjera zaštite preporučuje se upotreba zdravog arpadžika i izvodnica za sjeme. Ipak, pri povojnim uslovima za razvoj parazita, česte kiše i dugotrajna rosa, moraju se preduzeti i hemijske mjere zaštite.
Pasulj i boranija često bivaju napadnuti bakterijama. Simptomi bakteriozne plamenjače i pjegavosti se javljaju na listovima i mahunama. Upotreba zdravog, deklarisanog sjemena predstavlja osnovnu mjeru zaštite od ovih bolesti. Sorte boranije i pasulja se, takođe razlikuju po stepenu osjetljivosti prema parazitu, tako da za sjetvu treba birati sorte koje su manje osjetljive. Tretiranjem biljaka, preparatima na bazi bakra, tokom vegetacije ne može se postići potpuna zaštita, ali se može smanjiti širenje sekundarnih zaraza.
Poljoprivredne apoteke u vrtnim centrima KALIA raspolažu sa veoma dobrim izborom sredstava za zaštitu bilja, a sve dodatne savjete i objašnjenja možete dobiti od naših agronoma.
Autor:
Biljana Đaković, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Bijelo Polje