Proizvodnja mikro povrća i začinskog bilja
Hladni dani su idealni za realizaciju novih ideja u poljoprivredi, kada na raspolaganju ima manje svježeg povrća. Svakako gajenje mikro povrća i začinskog bilja (malih, snažnih rezervoara zdravlja) predstavlja odličan izbor, bilo da se radi za amaterskoj ili profesionalnoj proizvodnji.
Mikro povrće, mikro bilje ili mikro zelenilš (eng. microgreens) su mladi izdanci biljaka u fazi razvoja većoj od klica, a manjoj od beby povrća, koji imaju od dva do četiri listića. Upravo u toj fazi, biljka luči najviše hranljivih materija, formirajući omotač kojim se štiti od uticaja spoljašnjih faktora. Iste te materije blagotvorno djeluju na zdravlje ljudi. Ovu super hranu karakterišu: aromatičnost, sočnost, bogatstvo vitamina, minerala, aminokiselina, hlorofila i proteina. U odnosu na odrasle biljke, nutritivni sastav je veći od 4 do čak 40 puta. Osim ljekovite ima i estetsku ulogu zbog izobilja oblika i boja se koristi kao dekoracija u mnogim jelima. Može biti kiselkastog, gorkog, ljutkastog, ali i slatkog ukusa, zavisno od biljne vrste.
Početak gajenja mikro povrća je poznat od 1980. godine u San Francisku, a nešto veću popularnost dobija 1998. godine kada je postojalo samo nekoliko varijeteta, dok ih danas ima oko sto vrsta. Proizvodnja mikro povrća izaziva sve veće interesovanje kod naših proizvođača. Može se gajiti tokom cijele godine u dobro osvijetljenim prostorijama, plastenicima, staklenicima, čak i na prozorskim policama, a prednost je što ne zahtijeva mnogo prostora i ulaganja. Kao mikro povrće i začinsko bilje najčešće se uzgajaju: repa, rotkvica, cvekla, šargarepa, korijander, bosiljak, razne salate, matovilac, rukola, blitva, kupusnjače, pšenica, kukuruz, grašak, luk iz sjemena, spanać itd.
Biljke iz porodice Solanaceae (krompir, paradajz, paprika, patlidžan) se ne gaje kao mikro povrće, zbog sadržaja alkaloida. Mogu se podijeliti na ljetnje i zimske sorte. Svaka biljna vrsta ima svoje specifične zahtjeve uzgoja, npr. mrkva spada u jednu od zahtjevnijih mikro biljki, dok rotkvice brzo klijaju, jednostavnije su i dobre za početnike. Način gajenja mikro povrća i začinskog bilja je dosta jednostavan. Zbog kratkog vegetacionog perioda, biljke nemaju dovoljno vremena da razgrade hemijske supstance, pa se pesticidi i mineralna đubriva u njihovom uzgoju ne koriste. Prilikom odabira prostora, poželjnija je južna strana, gdje ima dovoljno svjetlosti, koja je neophodna za cjelokupan razvoj biljaka koje zahtijevaju do 12 sati dnevne svjetlosti. Ako su dani kraći, potrebno je obezbijediti dodatno osvjetljenje lampama, da se biljke ne bi izduživale i bile podložne napadu patogenih mikroorganizama. U njihovoj neposrednoj blizini nije dobro držati uređaje za grijanje.
Optimalna temperatura za uzgoj mikro povrća i začinskog bilja je oko 20°C. Cijeli proces treba obavljati čistim rukama ili koristiti rukavice. Za sjetvu se koriste plitke posude sa otvorima za drenažu koje se pune supstratom ili podlogom koja dobro zadržava vlagu. Supstrat treba da bude kvalitetan, dobro propustan, a posipa se u sloju 4 do 6 cm debljine zavisno od krupnoće sjemena. Prije sijanja, supstrat je potrebno zaliti filtriranom vodom. Sjeme treba da bude organskog porijekla ili sjeme koje nije tretirano pesticidima. Preporučljivo je da se potopi u vodi nekoliko sati prije sjetve, što će dosta ubrzati proces klijanja. Sije se gusto ravnomjerno raspoređeno, malo se pritisne i pažljivo prekriva tankim slojem supstrata. Zatim slijedi zalivanje koje se vrši isključivo iz pumpe orošavanjem, kako ne bi došlo do spiranja supstrata i pomjeranja sjemena u stranu. Prekriva se poklopacem, kartonom ili tankom folijom koja će zadržati vlažnost u zoni sjemena, spriječiti variranje temperature i osigurati bolje klijanje. Uklanja se čim biljke počnu nicati, a dalje se održavaju redovnim i umjerenim zalivanjem, kako ne bi došlo do propadanja istih.
Ciklus razvoja mikro povrća i začinskog bilja traje od 7 do 15 dana. Visina biljaka u trenutku berbe je od 2,5 cm do 10 cm u zavisnosti od vrste, a obavlja se ručno pomoću makaza odmah iznad zemlje. Kod mnogih berba se može ponavljati, kada izrastu nakon branja. Sijanje u vremenski kratkim razmacima, omogućava neprekidnu berbu svježih biljaka. Konzumiraju se listovi i stabljike u svježem stanju. Mogu se čuvati u zip kesicama u frižideru par dana, a pojedine vrste i nedjelju dana.
Ukoliko želite da se posvetite ovom poslu, u Vrtnim centrima „Kalia“ možete naći širok asortiman netretiranih sjemena, kvalitetnih supstrata i uz stručne savjete, uspjeh neće izostati.
Dragana Raonić, mr zaštite bilja