VRTNI CENTRI KALIA

Jesen je period godine kada se obavljaju brojni poslovi koji će biti priprema za sledeću sezonu i koji osiguravaju uspješno prezimljavanje voćaka.Pripremni radovi u voćnjaku započinju neposredno poslije berbe plodova i potrebno ih je blagovremeno izvesti.

Cilj izvođenja je višestruk, a jedan od osnovnih je dobijanje visokih prinosa odgovarajućeg kvaliteta u narednoj vegetaciji. Ove mjere mogu biti agrotehničkog i pomotehničkog tipa. Radi preventive, iz voćnjaka treba ukloniti otpalo lišće i plodove, suve grane, kao i suve mumificirane plodove koji nakon berbe ostaju u krošnji voćaka. Ovi biljni ostaci predstvaljaju savršenu sredinu za prezimljavanje brojnih patogena i insekata, koji su u proljeće primarni izvor zaraze za razvoj mnogih bolesti. Zbog toga ih je potrebno sakupiti i iznijeti iz voćnjaka. Biljke za svoj razvoj, stvaranje novih prirasta, plodonošenje, koriste vodu i u njoj rastvorene hranljive elemente, koje preko korijena usvajaju i crpe iz zemljišta. Radi toga zemljištu je potrebno nadoknaditi istrošene hranljive materije, kako bi voćke i u narednoj vegetacije nesmetano obavljale svoje fiziološke procese. U ovom periodu godine izvodi se osnovno đubrenje voćnjaka organskim i mineralnim đubrivima. Preporučuje se da se organsko đubrivo unosi svake treće godine i to poluzgoreli ili zgoreli stajnjak ili kompost u količini od 30-40 t/ha.

Za razliku od organskih, mineralna đubriva je potrebno unositi svake godine. Koriste se NPK đubriva, formacije sa niskim sadržajem azota (N) a povišenim sadržajem fosfora (P) i kalijuma (K), ( Yara 7:20:28 ) . U intezivnim voćnim zasadima količina primjene zavisi od starosti zasada, plodnosti zemljišta i planiranog prinosa u narednoj vegetaciji. Hemijskom analizom zemljišta određuje se optimalna količina primjene. Ukoliko se radi o pojedinačnim stablima na okućnicama ili hobi zasadima, količina unošenja mineralnog đubriva presudno zavisi od starosti voćke. Na primjer: za voćke starosti 3-5 godina potrebno je dodati 200-300g mineralnog đubriva i 5-15kg zgorelog stajnjaka. Nakon rasturanja, đubrivo je potrebno plitkom obradom unijeti u zemljište, čime se istovremeno rastresa i prozračuje površinski sloj zemljišta. Razlog jesenjeg đubrenja je višestruk. Fosfor i kalijum iz mineralnih đubriva, kao dva neophodna elementa u ishrani biljaka, sporo su pokretljivi po vertikali zemljišnog profila. Zbog toga ih je potrebno dodati u jesen i rano u proljeće, kako bi do početka vegetacije dospjeli u zonu korijenovog sistema. Osim toga, ova dva hranljiva elementa u toku zimskih mjeseci povećavaju otpornost biljaka na niske temperature. Stajnjak poboljšava fizičko-hemijske i biološke osobine zemljišta, svojim razlaganjem oslobađa toplotu, čime ublažava negativno djelovanje niskih temperatura na korijenov sistem.

Zimsko ili plavo prskanje predstavlja nezaobilaznu mjeru zaštite voćaka, koje se izvodi u periodu mirovanja vegetacije. Tretiranje treba obaviti po sunčanom i mirnom vremenu, sredstvima na bazi bakra (bordovska čorba, blauvit...). Ovim prskanjem preventivno suzbijamo patogene, izazivače bolesti i štetočina koji prezimljavaju na granama, u pazuhu pupoljaka, pukotinama kore...

• Opširnije o plavom prskanju možete pročitati na sajtu Kalie                                     

                                                                

Krečenje debla voćaka kao mjera zaštite obavlja se u jesen, a ne u proljeće kada mnogi to rade. Evo razloga i zašto. Jesenjim krečenjem povećava se otpornost stabla na niske temperature, čime se sprečava pucanje kore na deblu voćaka usled čestih kolebanja niskih i visokih temperatura. Ovom mjerom sterilišemo stabla, uklanjaju se lišajevi, a u proljeće vegetacija kasnije kreće za 3-5 dana, čime se može izbjeći negativan uticaj poznih proljećnih mrazeva. Na udaljenim, neograđenim parcelama, krečenje pored ostalog služi i kao zaštita od glodara. Smjesa za krečenje se spravlja na sledeći način:

• U 20 l vode doda se 5 kg negašenog kreča, 500 g soli (kako bi se poboljšala prijemčivost) i 250 g sumpora (ima ulogu da obavi sterilizaciju stabla). Smjesu treba pustiti da odstoji 2-3 dana.

Tek posađene zasade ne treba krečiti. Takođe, prije zime treba povezati sve skeletne i poluskeletne grane koje bi po svom položaju bile sklone lomljenju pod teretom snijega. Sve prethodno opisane mjere doprinose uspješnijem prezimljavanju vaših voćaka i u velikoj mjeri osiguravaju visok prinos plodova u narednoj vegetaciji.

U vrtnim centrima „KALIA“ širom Crne Gore možete pronaći sve što je potrebno za vaš voćnjak, kao i dodatne stručne savjete.

Žarko Karadžić, dipl.ing.agronomije