Mjere njege u vinogradu nakon štete izazvane poznim proljećnim mrazevima
Pojava poznog proljećnog mraza sredinom prethodnog mjeseca ostavila je svoj trag i na vinogradima. Posebno su stradali vinogradi koji su lokalizovani u ravničarskim područjima i kotlinama.
Niske temperature vazduha i duže zadržavanje hladnije vazdušne mase u ravnicama izazvalo je veće izmrzavanje mladih lastara, naročito kod uzgojnih oblika sa nižom visinom stabla. Mjere njege koje treba primjeniti imaju za cilj reviltalizaciju lisne mase kod lastara koji su pretrpjeli manja oštećenja i podsticaj aktiviranja sporednih pupoljaka tzv. suočica kod čokota kod kojih su stradali lastari razvijeni iz glavnog pupoljka zimskog okca. Kod čokota kod kojih su lastari pretrpjeli manja oštećenja i gdje je evidentno prisustvo zelene lisne mase potrebno je uraditi folijarno tretiranje sa preparatima na bazi aminokiselina (na pr. Amiksol 3-4l/ha ili Folifert-amino). U slučajevima gdje je došlo do potpunog izmrzavanja mladih lastara suvišno je raditi tretmane sa biostimulatorima, treba sačekati 15 dana da dođe do aktivacije uglastih okaca koja se nalaze pri samom dnu prošlogodišnjeg lastara, aktivacije već pomenutih suočića i eventualno kod većih izmrzavanja i buđenja spavajućih okaca. Izmrzle lastare nikako ne treba uklanjati.
Pospješivanje aktivacije pupoljaka kod vinove loze možemo poboljšati primjenom mineralnih azotnih đubriva (Yara Mila 23-7-7, Kalcinit) s tim da ne treba pretjerivati sa dozom jer povećane količine neće ubrzati oporavak, čak može biti kontraproduktivno. Količinu azotnog đubriva treba odrediti u skladu sa već primjenjenom dozom koja je korišćena pri osnovnom jesenjem-zimskom đubrenju i samom plodnošću zemljišta. Bolji rezultati se primjenjuju višekratnim đubrenjem sa manjom primjenjenom dozom. Nakon aktivacije pupoljaka potrebno je uraditi zelenu rezidbu tj.lačenje tek razvijenih lastara, odnosno njihovo proređivanje u skladu sa formiranim uzgojnim oblikom kako ne bi došlo do narušavanja samog koncepta rezidbe a sa druge strane da bi se uklanjanjem konkurencije što više razvili odabrani lastari. Dakle, prvenstveno se vrši regulacija broja novo krenulih lastara. Prilikom regulacije broja lastara vrši se i ocjena njihove rodnosti utvrđivanjem pojave cvasti. Na lastarima kod kojih nema cvasti a spadaju u odabrane lastare najbolje je izvršiti prekraćivanje vrha kako bi došlo do podsticanja razvoja zaperka, na kome ukoliko želimo možemo očekivati nešto roda. Sve lastare koje smo ostavili nakon zelene rezidbe potrebno je vezivanjem sačuvati od očenjivanja koje može izazvati jači vjetar ili vazdušna struja atomizera i slično.
U vrijeme pojave zelene lisne mase može se otpočeti sa primjenom biostimulatora a takođe neophodne su redovne mjere zaštite od glavnih gljivičnih bolesti.
Marko Ćeklić, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Bar