Upotreba palmi u pejzažnom uređenju

Palme (Arecaceae) se često koriste u uređenju zelenih površina, jer se zbog svog specifičnog habitusa, koji doprinosi trospkom utisku, te svoje dugovječnosti, rado koriste u svim krajevima svijeta gdje im klimatski uslovi odgovaraju. Njihova dominantnost u pejzažu, vertikalni akcenat, dugovječnost, samo su neke od osobina koje ih preporučuju za postizanje navedenih efekata.

Iako niske tempetature, mrazevi i niska vlažnost ograničavaju izbor palmi u većem dijelu Crne Gore, ipak se veliki broj vrsta uspješno gaji kod nas.

Generalno, palme su spororastuće biljke. Pod uslovima redovnog i pravilnog održavanja, visina, veličina i broj listova, debljina stabla i volumen korijena će se mijenati, ali se te promjene sporo odigravaju. Ukoliko želite da odmah stvorite željenji efekat, kupite odrasli primjerak. Ako raspolažete sa mlađim sadnim materijalom, obezbijedite dovoljno prostora na kome će se biljka razviajti narednih nekoliko decenija. Obično se sade u grupama, ili pojedinačno, oko javnih objekata, na primorju i po parkovima, na bulevarima, zatim u privatnim dvorištima, oko bazena ili pacija.

Upotreba palmi na zelenoj površini je direktno vezana za arhitektonski koncept, palme mogu da pruže gradacijski prelaz između visokih zgrada i zelene površine.

Simetrična upotreba

Palme se mogu koristiti kao elementi simetrije u formalnom dizajnu, u klasično i neo-klasično uređenim dvorištima. Na taj način se najčešće koriste ispred ulaza simetričnih objekata, pojedinačno, ili rjeđe u manim grupama, sačinjenim od neparnog broja individua. U slučajevima da građevina nije simetrična, upotrebom palmi na navedeni način dobija se na formalnosti u ulaznom dijelu. Kod simetrične primjene palmi jako je važno da se obezbijede jednaki uslovi za svaku individuu, jer se zbog nedovoljne osvijetljenosti, različitih uslova održavanja, može dogoditi da neke pojedine palme rastu brže od drugih, i da se tokom vremena simetrija izgubi.

Palme najpodesnije za postizanje navedenih ciljeva su Brahea armata, Livinstonia australis, Jubaea chilensis, Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera, Trachycarpus fortunei i Washingtonia robusta.

Upotreba u grupama

Mnoge vrste palmi rastu u grupama ili gustom sklopu u svojim prirodnim staništima. U pejzažnom uređenju upotreba palmi u grupama je sa ciljem da se postigne tropski efekat. U isto vrijeme, grupa palmi stvara fokusnu tačku, koja se može vidjeti sa velikih udaljenosti. Što je veći broj vrsta u grupi, to se karakteristike pojedinačnih palmi manje uočavaju. Treba voditi računa i da prilikom sadnje sve palme nisu iste visine, jer grupa od tri stabla iste visine ne izgleda lijepo i zbog konkurencije u potrazi za svjetlošću bolje je da se lisne mase individua nalaze na različitim nivoima.

Vrste koje su pogodne za sadnju u grupama su Butia capitata, Phoenix canariensis, Chamaerops excelsa, Syagrus romanzoffiana i sl.

Soliterna sadnja i fokusne tačke

Soliterna sadnja se primjenjuje da se pokaže ekstraordinarna ljepota palme, ili da se izloži rijetka vrsta, koja ima interesantno stablo, ili dobru teksturu lišća. Palme mogu biti fokusna tačka i u vanjskom i u unutrašnjem ozelenjavanju. Palma posađena kao fokusna tačka na pravilno odabrano mjesto može da privuče pažnju i da na taj način maskira manje poželjne okolne objekte. Oblik, razmjera, boja i tekstura se moraju uklopiti sa arhitektonskim dizajnom. Na primjer živopisna palma, grube teksture stabla može da pruži jasan kontrast glatkoj teksturi zidova objekata koji pripadaju minimalističkog dizajna. Veliki primjerci vrsta Phoenix nisu pogodni kao fokusne tačke za male bašte, kao ni palme niskog rasta posađene na velikom prostoru i okružene visokim građevinama, mogu samo da pokvare proporciju, bez postizanja željenog fokusnog cilja.

Palme podesne za soliternu sadnju su Archontophoenix alexandrae, Butia capitata, Chamaerops humilis, Jubaea chilensis, Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera...

Avenije i drvoredi

Palme kao impresivni drvoredi duž bulevara, ulica i staza mogu se koristiti u formalnim i neformalnim linijama. U ovoj vrsti upotrebe sklad s okolnim pejzažom je važan, bilo da je prirodni ili stvoren ljudskom rukom. Međutim, linijski zasadi visokih palmi mogu formirati ugodan, čak i upečatljiv, kontrast s niskim objektima horizontalne arhitekture.

Najprikladniji palme za avenije
ili drvorede su Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera, Syagrus romanzoffiana, Washingtonia filifera i W. robusta.

Vrste palmi predložene ovdje su samo primjeri za pojedini način upotrebe i ne treba da Vas ograničavaju pri izboru. Izbor je napravljen po odgovarajućim tipskim karakteristikama za postizanje određenog cilja od vrsta koje su kod nas najzastupljenije, a za pomoć pri projektovanju Vašeg dvorišta ili bilo koje zelene površine na raspolaganju Vam je stručna služba vrtnih centara Kalia.

Autor:
Valentina Lazarević, dipl.ing.pejzažne arhitekture
Vrtni centar KALIA Podgorica