Njega sobnih biljaka
Cvijeće i druge ukrasne biljke mogu se uspješno gajiti u stanu samo ako im se omoguće povoljni životni uslovi, tj. ako im se obezbijedi u optimalnoj mjeri sve ono što im je neophodno za život: dovoljno sunčeve svjetlosti i toplote, vode, vazduha i zemlje odgovarajućih hemijskih i fizičkih osobina.
Svjetlost je neophodan činilac za zdrav i snažan rast biljke. Potreba za svjetlošću je veoma različita kod pojedinih biljaka. Najčešće su one vrste koje vole svijetlo mjesto bez direktne sunčeve svjetlosti.
Ukrasne biljke mogu se podeliti na dvije veće grupe: na biljke koje treba držati u toplom (oko 18°C) i na one koje mogu podneti hladnije prostorije (oko +5°C do 8°C). Voda je neophodna svakoj biljci. Njena potreba zavisi od: godišnjeg doba, vrste biljke, veličine saksije, količine svjetlosti koju biljka dobija i dr. Ona omogućava biljkama da u vidu rastvora uzimaju iz zemlje sve neophodne mineralne materije. Voda takođe omogućava kretanje sokova i prenošenje organskih materija stvorenih u lišću do svih djelova biljke. Voda snadbijeva biljku kiseonikom koji im je neophodan za stvaranje organskih materija i regulisanje toplote.
Vlažnost vazduha je takođe značajan faktor za uspešno gajenje cvijeća. Međutim, biljkama u stanu nije uvek lako obezbijediti adekvatnu vlažnost vazduha, naročito zimi u prostorijama koje se zagrijevaju. Zbog toga ih je potrebno orošavati.
Da bi biljke dobro uspijevale i da zaista budu ukrasne u pravom smislu te riječi, potrebno im je osigurati obilje hrane. Idealna sredstva za prihranjivanje su tečna hraniva koja dodajemo vodi za zalivanje. Najvažniji elementi u prihrani biljaka su: azot, fosfor i kalijum. Azot pospješuje rast lišća i izbojaka. Premalo azota dovodi do zaostajanja u rastu. Rezultat toga su žuti listovi i slabi izbojci. Međutim, previše azota uzrokuje prekomjeran rast lišća. Tkivo biljke postaje sunđerasto, neotporno na vanjske uticaje, podložno obolijevanju i napadu štetočina. Fosfor je veoma važan za stvaranje pupoljaka kod cvjetnica. Kalijum je biljkama neophodan za razmjenu materija. Povećava asimilacijsku sposobnost hlorofila i otpornost biljke na sušu. On čini biljku čvršćom. Na njegov nedostatak ukazuju smeđi rubovi listova. Biljke se redovno prihranjuju tokom cijelog razdoblja rasta. To važi za najveći broj lisnatih i cvjetajućih biljaka. Prihranjivanje počinje u martu i nastavlja se tokom cijelog ljeta sve do početka oktobra.
Ukoliko želimo da biljke uvijek izgledaju njegovano i svježe, moramo ih redovno čistiti, uklanjati osušene, trule listove i djelove biljke. Biljku treba presaditi onda kada se utvrdi da joj je saksija postala pretijesna, ili kada je hranjiva vrijednost zemlje smanjena u tolikoj mjeri da se ne može drugačije popraviti. Najbolje vrijeme za presađivanje cvijeća je odmah posle precvjetavanja. Cvjetajuće biljke ne presađuju se za vreme cvjetanja. Kod biljaka koje se rijetko presađuju potrebno je gornji sloj supstrata povremeno zamijeniti novim.
Ukoliko vodimo računa o navedenim parametrima, sobne biljke će izgledati zdravo i svježe.
Autor:
Marija Stevanović, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Danilovgrad