Njega i održavanje šimšira
Šimšir (Buxus sp.) svoju popularnost duguje tradiciji i višestrukim mogućnostima primjene u hortikulturi. Zimzeleni žbun sitnog lista i jako sporog rasta. Dugovječna biljka i ne mnogo zahtjevna za održavanje. Sam oblik lista i gustina daju mu mogućnost velikog spektra orezivanja samim tim i oblika.
Može se koristiti kao samostalna biljka ili u kombinaciji s drugim biljkama, za odjeljivanje pojedinih površina u vrtu, raznih otvorenih prostora i staza, za formiranje raznih oblika (topiari), nezaobilazan je za niske ograde i bordure, kao živa ograda. Danas je poznato oko 30 vrsta šimšira. Niski šimšir – Buxus microphylla raste do 1 metar visine. Najpoznatija vrsta niskog šimšira - Compacta naraste oko 30 cm visine. Buxus sempervirens koji se najčešće koristi za obrube, naraste od 1,5 do 3 metra visine, mada neki primjerci dostižu i do 5 metara. Dobro podnosi mraz i sušu, duboku zasjenu, ali i punu osvijetljenost. Iako nema cvijeta, ima predivno zimzeleno lišće koje je jajasto i nije veće od 2cm.
Tlo i sadnja
Iako je prilagodljiv raznim uslovima staništa, najbolje je saditi ga u dobro drenirana tla. Velika vlaga može prouzrokovati oštećenja, pa čak i uvenuće biljaka. Nikada ga nemojte saditi na mjestima gdje je tlo stalno vlažno. Dobro uspijeva na sunčanim, ali i na sjenovitim položajima. Rupa bi trebala biti dva puta veća od samog korijena, ali ne i preduboka. Biljke sadimo do one dubine do koje su bile posađene u rasadniku ili u posudi. Šimsir se kod sadnje za živu ogradu sadi na razmaku od pola metra. Preduboka sadnja može uzrokovati propadanje biljke.
Rezidba
U prvih nekoliko godina poželjno je sprovoditi redovnu rezidbu kako bi se postigla dobra razgranatost. Kod rezidbe se treba držati pravila koje važi i za ostale žive ograde - biljke se uvijek orezuju tako da u poprečnom presjeku imaju oblik trapeza. To znači da će biljka pri zemlji biti nešto šira nego na vrhu. Na ovaj način se osigurava ravnomjerna osvijetljenost svih djelova pa će biljke biti punije i zelenije. Odrasla biljka se orezuje nekoliko puta godišnje. Zavisno od složenosti oblika zavisi i broj orezivanja. Idealno vrijeme za orezivanje je april-maj, kada počne vegetacija. Veoma dobro podnosi orezivanje, ali nemojte pretjerivati. Dozvoljeno je orezivanje i u jesen, ali oprezno, i obavezno tokom oblačnog dana, jer šimšir ne voli previše sunca.
Razmnožavanje
Razmnožavanje je najbolje sprovoditi reznicama. Reznice se uzimaju sredinom ljeta sa dobro oformljenih biljaka. Najoptimalnija je reznica od oko 10-15 cm dužine, stara oko dvije godine. Sa reznica je obavezno ukloniti listove sa donje strane nakon čega ih je potrebno zabosti u zemlju do pola. Kada sve reznice posadite u žardinjeru ili saksiju, potrebno je dobro ih zaliti (mogu se odmah i prihraniti sa đubrivom bogatim fosforom, kako bi se bolje ukorijenile – Ferticare 15-30-15) i prekrijte prozirnom folijom. Ako se redovno orošavaju i prozračuju, reznice bi trebalo da puste korenje za tri do četiri meseca. Kada razviju listove i puste korenje, mladice presadite u veće saksije ili na mjesto na kom ste planirali sadnju. Za bolje ožiljavanje, u našim objektima možete naći hormone koji su namijenjeni u tu svrhu (Rhizopon I, II, III).
Prihrana
Da bi biljke bile punije i zelenije, redovno održavanje rezidbom, zalivanje i prihrana su neophodni. Tokom godine šimšir treba jednom do dva puta prihraniti. Prvi put se prihranjuje u proljeće, a drugi put krajem juna ili u julu. Čestom rezidbom odstranjujemo veliki dio lisne mase i stoga je prihrana obavezna. Mogu se koristiti različite prihrane, od kojih iz našeg asortimana izdvajamo: specijalno đubrivo za ukrasne biljke – Plantella, NPK 15-15-15, Slavol, …
Bolesti
Šimšir napadaju razni insekti, prije svega biljne vaši. Preporučuje se da se zbog lišća osjetljivog na hemiju, paraziti uklanjaju fizički-prskanjem vodom. Mogu se koristiti i neki blaži insekticidi, kao što su: Confidor (5ml-20l vode), Appache (1gr-5l vode), Calypso (5ml-30l vode), Mospilan (2,5gr- 10l vode), Actara (2gr-10l vode)... U slučaju gljivičnih oboljenja preporučuje se prskanje blažim rastvorom plavog kamena. Za dodatne savjete obratite se stručnoj službi Vrtnih centara "KALIA".
Autor:
Marija Stevanović, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Danilovgrad