Jesenja sadnja voća

Voće je prirodni rezervoar svih vitamina, vlakana i hranjivih materija neophodnih za funkcionisanje organizma, a mnogo njih u prirodnom stanju moze se naći samo u voću. Postoji čak izreka: "Jedna jabuka na dan, drži doktora daleko od kuće". Kod nas sadnja voća ima i tradicionalni, čak i kultni karakter.

Nekada se putovalo dugo, često noseći teret na leđima pješke. Ljudi su sadili voće na putu, kako bi se putnik namjernik okrijepio. Tačno se znalo ko je posadio koju voćku, koje su nerijetko nadživljavale ljude koji su ih sadili, ali su sjećanja na njih trajala dugo, često duže i od same voćke. Sadnjom su ljudi ostavljali iza sebe žive spomenike.

Približava se jesenja sadnja voća. To je najbolji period sadnje, ali kao takav, ne zauzima mjesto koje mu pripada iz mnogih razloga od kojih je najvažniji - pogrešne navike. Razlozi zbog kojih treba preferirati jesenju sadnju su što se u jesen lakše dolazi do kvalitetnog i sortnog sadnog materijala, voćke posađene u jesen se dobro ukorijene i brže napreduju. Bolje i brže se prilagode uslovima sredine.

Prije kupovine sadnica voćari se trebaju konsultovati o sortimentu, uzgojnim oblicima i zahtjevima u gajenju. Vrlo je važno da je kod samooplodnih voćnih vrsta moguće podizanje zasada sa samo jednom sortom, dok je kod stranooplodnih (jabuka, kruška, orah, lijeska, uglavnom i sljiva i trešnja) neophodno posaditi više sorti, uglavnom bar tri koje se međusobno dobro oprašuju. Sorta oprašivač treba da cvjeta u približno isto vrijeme kao i glavne sorte.

Najbolje parcele za podizanje voćnjaka su sa blagim nagibom. Buduće voćnjake ne treba podizati na svježim krčevinama bivših zasada, a treba izbjegavati i parcele na kojima je sađen krompir i krtolasto povrće. Odabranu parcelu je neophodno kvalitetno pripremiti za sadnju. Najbolje ju je dobro i duboko uzorati. Kada su u pitanju parcele sa nagibom, umjesto oranja se kopaju rupe i to kaskadno zbog erozije. Preporučuje se rupa 0.8m širine i 0.6m dubine, a na teškim zemljištima i 1mx0.8m. Osim stajnjaka u zemljište treba unijeti i oko 400 kg/ha đubriva YARA 7:20:28 ili YARA 7:12:25.

Razmak sadnje zavisi od voćne vrste koja se sadi i iznosi 
 -malina 2x3 metra
 -jabuka i kruška 3x4 m  
 -šljiva, trešnja, višnja-4x4 ili 4x5
 -lijeska 5x6 m
 -orah 10x15 m
 -aronija 1.5x3 m

Prilikom sadnje, sadnicu treba pripremiti. Osnovne žile korjenovog sistema, najčešće tri, skratiti na otprilike pola dužine i potopiti u rastvor organskog đubriva, zemlje i vode.Tim metodom sadnice se osvježe i korijenov sistem bolje prijenja sa zemljom. Pri sadnji, kalem mora biti iznad površine zemljišta, najbolje oko 5 cm. Ne treba saditi u smrznutu i previše vlažnu zemlju. Jesenjoj sadnji se daje prednost i zbog toga što se posađene sadnice bolje primaju, u toku zime obrazuju jači korjenov sistem i brže rastu u prvim godinama sadnje.
           
Dakle postoji veliki broj razloga da jesenas posjetite Vrtne centre KALIA i da uz stručne savjete naših agronoma, podignete ili revitalizujete već postojeće voćnjake.
           
I ne zaboravite, da konzumacijom voća živite zdravije i kvalitetnije, a sa sadnjom voća - duže.

Autor:
Miloš Guberinić, dipl.ing. agronomije
Vrtni centar KALIA Berane